Na tragu istorije spasenja. Autor Sylvain Romain

Vrijeme čitanja: 4½ minuta

Jedan od glavnih razloga zašto mnogi kršćani odbacuju muslimane kao sagovornike je taj što se kaže da Kuran nema koncept spasenja:

»Budući da (...) ideja reprezentacije nije zasjala u Muhamedovom iskustvu Boga, njegova poruka o Božjem činu spasenja u Isusu Kristu ostala je zatvorena. Na ovom mjestu se završava uporedivost Kuranskog navještaja sa biblijskim svjedočanstvom.« (S. Riedel, Grijeh i pomirenje u Kuranu i Bibliji, str. 78)

Ali budite oprezni: ako nešto ne možemo pronaći, to ne mora značiti da ga nema! Činjenica da nisam vidio nijednog slona na aerodromu u Kairu ili u Najrobiju ne znači da u Africi nema slonova!

Zapravo, riječ fidā فدى (otkupnina) se pojavljuje na nekoliko mjesta u Kur'anu iu različitim kontekstima:

• za oslobađanje zarobljenika (Al-Baqara 2:85b, Muhammed 47:4b)
• kao zamjena za vjerske dužnosti (Al-Baqara 2:184,196b)
• u slučaju razvoda (Al-Baqarah 2:229)
• a posebno na sudu poslednjih vremena (na dan vaskrsenja):
• Na Sudnjem danu, ljudi koji su pogriješili rado bi uzeli sve što posjeduju („ono što je na Zemlji“) kao otkupnina žele da daju (Junus 10:54, Ar-Ra'd 13:18).
• Željeli su da ih ovo može spasiti (Al-Ma'aridž 70:11-14).
• Ipak, od njih "nije primljena otkupnina" (Al-Hadīd 57:15).
• Međutim, od Allaha će im doći nešto što nisu očekivali (Az-Zumar 39:47).

Arapski jezik koristi riječ fidja فدية (spas), za otkup od finansijskog duga, zle moći ili sramotne situacije. Fiđa se odnosi i na dobijanje potrebnog iznosa za odbranu na sudu ili plaćanje kaucije u cilju sticanja slobode. Iako se ova praksa razlikuje od kulture do kulture, potreba za oslobađanjem je očigledno univerzalna.

Prijelazni glagol fadā فدى ("otkupiti"), izražava spremnost da se iskupi za gubitak. Dobro djelo ili plaćanje koje uključuje više je od transakcije u smislu zamjene. Oni pokazuju duh samopožrtvovanja iz ljubavi ili saosjećanja. Fada se često povezuje sa spremnošću da se dobrovoljno žrtvuje sopstveni život za neku osobu ili dobar cilj.

Inače, riječ je ista kao i hebrejska pādāh פדה, koju nalazimo 70 puta u hebrejskoj Bibliji za "spasenje".

A onda se glagol fadā فدى pojavljuje u Kur'anu u vezi sa najvećim islamskim praznikom (Eid-ul-Adha, ili jednostavno Bajram). To je također središnja tačka hodočašća u Meku koje počinje ovim festivalom; jer da Bog nije intervenisao, Abrahamov sin bi bio žrtvovan. Na kraju priče (Șāfāt 37:101-107), koja je vrlo slična Bibliji (Izlazak 2), čitamo:

"I otkupili smo ga ogromnom žrtvom."

Proučavanje konteksta Kurana daje sljedeća otkrića:

1. Žrtva je morala biti gigantske vrijednosti, odnosno više od obične životinje. Bio je kvalitetniji od svega što je svijet vidio prije.
2. Žrtva je bila čista i savršena – više od, na primjer, krave koju je Mojsije žrtvovao (Al-Baqarah 2:67-71).
3. Žrtva je došla od Boga, jer kaže: "Mi smo ga (Bog) otkupili".
4. Žrtva se pojavila na čudesan način, jer se pojavila na vrhu planine i daleko od jata.
6. Žrtva je umrla jer ju je Abraham zaklao.
7. Krv žrtve je prolivena na isti način kao za vrijeme praznika žrtve.
8. Žrtva je prinesena na planini Marvah (Moriah), kasnijem dijelu Jerusalima.
9. Iskupljenje kroz žrtvu bilo je kulminacija čina spasenja.
10. Smrću žrtve pošteđen je život Abrahamovog sina.

Kuran izričito upozorava da se ne pokušavate iskupiti. U isto vrijeme čitamo (Az-Zumar 39:47):

"Od Allaha će doći nešto što nisu očekivali."

Šta bi to moglo biti? Da li najveći islamski festival ukazuje na put ka spasenju? Kur'an ne daje direktan odgovor šta (ili koga) ova žrtva predstavlja. Ali on kaže da je jedini izlaz iz prokletstva "Božja milost" (njegovo oproštenje):

“Tada smo spasili njega i one s njim milošću od Nase.” (Al-A'raf 7:72)

„Naša milost“ je predstavljena u drugom tekstu (Marija 19:21): Ovo je Mesija Isus, sin Marije. Zapravo, Isus je jedini koji ispunjava sve kriterije koje simbolizira žrtva na gori Morija:

1. On je “poštovan na ovom i na onom svijetu” (Al-i-‘Imran 3:45).
2. On je jedini koji je "čist" (Marija 19:19).
3. Došao je od Boga kao Riječ, Duh i milost "od Njega" (Al-i-'Imran 3:45, An-Nisā' 4:171, Maryam 19:21).
4. Pojavio se kroz disanje Božijeg Duha na Merjemu, to jest, čudesno (Al-Anbiyā' 21:9).
5. Umro je (iako se čini da jedan tekst u Kuranu to poriče, postoje još tri teksta koji govore o njegovoj smrti).
6. Njegova krv je prolivena.
7. Žrtvovan je u Jerusalimu.
8. Otkupljenje kroz žrtvu bio je vrhunac Božjeg čina spasenja.
9. Njegovom smrću pošteđeni smo vječne smrti i idemo u raj.

Stoga je Isus Krist konkretizacija Radosne vijesti (Āl-i-'Imrān 3:45), koja može biti tema razgovora posebno u ovim danima najvećeg islamskog praznika. Ova poruka daje mir, nadu i radost.

Ovaj post je kratak sinopsis iz knjige The Feast of Sacrifice od Suleymana Romaina.

---

Festival žrtvovanja

Najveći islamski praznik Eid al-Kebir, je komemoracija žrtvovanja Ibrahimovog sina. Šta znači ovaj festival? I zašto je to najveći događaj muslimanskog kalendara?

Sa preko 600 citata iz uzvišenog Kur'ana, autor pokazuje dublje značenje od samo lijepog porodičnog slavlja.

Ova knjiga je prevedena na sljedeće jezike: arapski, azerbejdžanski, bengalski, engleski, francuski, hausa, indonežanski, kazahstanski, kirgiski, ruski i uzbečki.

Njemačko izdanje (253 strane).

Za naručivanje na:
https://www.adventistbookcenter.de/das-opferfest-die-entdeckung.html

---