Le Mea lilo o le faautauta: O fea na alu ai Tanielu i le aoga a o laʻitiiti?

Le Mea lilo o le faautauta: O fea na alu ai Tanielu i le aoga a o laʻitiiti?
shutterstock - Matthew T. Tourtellott

O le sefulu aso o fualaau faisua ma vai e le na o le pau lea o le mafuaaga o le tulaga maoae o le mafaufau o Tanielu. Saunia e Alonzo Jones

E manino le tulaga saʻo o le Tusi Paia i aʻoaʻoga pe a e iloa mea e tolu: O le Tusi Paia o se tusi e matuā aʻoaʻoina ai. O lo'o tuliloaina se sini fa'aa'oa'oga manino ma fa'amaoni i le fa'avae o a'oa'oga fa'ato'atoa.

O le faatatauina o nei mea uma i le Tusi Paia ua faaalia manino mai i mea o loo iai. Ina ia faataʻitaʻia lenei mea i se avanoa faatapulaa, o le a tatou filifilia se tusi o le Tusi Paia o se tusi autū o le Tusi Paia i ni vala eseese: o le tusi o Tanielu.

O le tusi a Tanielu na tusia faapitoa lava mo aso e gata ai; Auā ina ua faamatala atu e Tanielu lana miti tele i le Tupu o Nepukanesa, sa ia faapea atu “ua faailoa atu e le Atua ia Nepukanesa le tupu o mea e tutupu i aso amuli” (Tanielu 2,28:10,14). I le faamatalaina o faaaliga, na faamatala ai e le agelu o loo ia malamalama i mea o le a oo i tagata o le Atua “i le gataaga o aso” ( Tanielu 12,4:12,9 ). I le faaiuga o le tusi, sa poloaiina Tanielu e “nanā ia upu ma faamaufaailogaina lenei tusi seia oo i le aso gataaga” (Tanielu XNUMX:XNUMX); “Alu ia Tanielu, aua ua natia ma faamaufaailogaina seia oo i le aso gataaga” (Tanielu XNUMX:XNUMX).

O lea la, o le tusi o Tanielu ua fuafuaina faapitoa mo aso e gata ai ma o loo iai mataupu silisili ma valoaga e sili ona uigā mo i latou, aemaise lava mataupu silisili tau aʻoaʻoga. O nei mataupu faavae na tuuina mai e laveai ai tagata i aso e gata ai o le lalolagi mai mala ma faatafunaga e sili atu nai lo mala ma faatafunaga o Papelonia. Po o ai lava e le amanaiaina nei mataupu faavae e aumaia i ona luga le tele o mala, e pei lava o le faatafunaga o le lalolagi e sili atu nai lo le faafanoga i le lotoifale, ma le faaumatiaga e faavavau e sili atu nai lo le faaleagaina faalelalolagi.

Fa'aletino ma le mafaufau

Ina ua faatoʻilaloina e Nepukanesa le tupu o Papelonia Ierusalema, “na ia poloaʻi atu ai iā Apenasa, le alii sili o ana eunuka, ina ia aumai iā te ia nisi o le fanauga a Isaraelu, o le fanau a le tupu, ma o ē e sili ona taʻutaʻua, o tauleleʻa e lē ponā, ma lalelei; e faautauta i le poto uma lava, e tofā mamao ma le poto, e mafai ona auauna i le maota o le tupu, ua aʻoaʻoina foi i le tusi ma le gagana a Kaletaia.” ( Tanielu 1,3.4:XNUMX, XNUMX ).

“E le pona” ma le “matagofie i foliga” – e mana'omia ai lo latou soifua maloloina faaletino, fau lelei ma tutusa.

O upu ua faaliliuina o le “poto,” “malamalama,” ma le “poto” i le fuaiupu e 4, lea i le faaEperu o daʻat, madda, ma chokhma, e vavalalata, o le lona lua e faalautele atu ai le uiga o le muamua, ma le lona tolu o le Uiga. o le lona lua. O le upu ua faaliliuina i le “poto” o lona uiga o le “poto, malamalama, ma le atamai,” o lona uiga, o le tomai e iloa ai po o le ā le poto e aogā ma le tomai ma le agavaa e maua ai lenā poto.

O le upu ua faaliliuina o le “malamalama” e faasino i le “mafaufau po o le mafaufau” ma o lona uiga o le poto e maua mai i le mafaufau ma le faatinoina.

O le upu ua faaliliuina i le “poto” o lona uiga o le “gafatia, tomai, tomai, atamai, faautauta, faamasinoga”; ma o loʻo faʻatusalia lelei e le "saienisi." O le uiga o iinei o le poto filifilia ma faʻatulagaina.

O tulaga filifilia a le Tupu o Nepukanesa mo nei alii talavou o le soifua maloloina faaletino ma se tino lelei. E tatau ona e mafaufau faʻamalosi, vave fuafua poʻo le a le malamalama e aoga. E tatau ona faigofie mo i latou ona maua lea poto e ala i le manatunatu ma le faatinoina. E tatau fo'i ona mafai ona fa'afeso'ota'i, fa'avasega ma fa'avasega le malamalama ua latou maua.

Lagona ole aoga

E lē gata i lea, e tatau ona latou “poto” i nei mea uma. O mea na latou iloa e le mafai ona na o le malamalama faalemafaufau. Nai lo o lea, o le tomai e mātauina ma faatatauina e tatau ona atiina aʻe i se auala e mafai ai ona latou faatatauina mea ua latou aʻoaʻoina i le olaga i aso faisoo. Sa tatau ona latou gafatia ma aoga tele e mafai ai ona latou faʻaogaina lo latou malamalama i lo latou lelei i le olaga i aso uma i soo se mea. E tatau ona mafai ona latou fetuunaʻi i so o se tulaga po o se tulaga ina ia avea ai i latou ma matai ae lē o se pologa o le tulaga po o le tulaga.

O le lisi auiliili i le Tusi Paia ma le faigata ma le suʻega maeʻaeʻa na tatau ona latou pasia e faʻavaeina mea uma na matou fai atu ai. O tulaga tonu ia na filifilia ai e le tupu ia taulelea. Sa i ai i le Tupu o Nepukanesa ni manatu faaleaoaoga e sili ona maualuga. Sa sili atu lo latou alualu i luma nai lo le faiga faaleaoaoga e oo lava i kolisi ma iunivesite sili i le Iunaite Setete.

E ui i lenei tulaga maualuga, ae sa mafai lava ona manumalo Tanielu, Hanania, Mesaelu, ma Asaria i le tofotofoga. O fea na maua ai e nei alii talavou le aoaoga sa latou manaomia? E aoga le oo i le pito i lalo o lenei fesili, aemaise lava i aso nei pe a tatou manaomia faapitoa le tali; aua o nei mea uma na tusia faapitoa mo le taimi mulimuli.

O fea la na maua ai e Tanielu ma ana aumea e toʻatolu aʻoaʻoga e mafai ai ona latou manumalo i le tofotofoga a le Tupu o Nepukanesa? O fea na latou maua ai aoaoga e mafai ai ona latou “atamai i le poto uma lava, ma le tofā mamao ma le poto” ma le “mafaufau” (Tanielu 1,4:XNUMX) i nei mea uma?

O aoga a perofeta

E le umi se taimi e taunuu ai le tali: i se “a’oga a le au perofeta”, o a’oga i Isaraelu na faia e le Atua lava ia. I lenā taimi sa iai se “aʻoga a perofeta” i Ierusalema. O se aʻoga faapena i Ierusalema na lipotia mai i le 18 tausaga o Iosia, le tupu o Iuta, i le na o le 15 tausaga a o leʻi ave faapagota Tanielu.

I le 18 o tausaga o Iosia, na maua ai e Hilikia le ositaulaga sili, a o toe faaleleia ma faamamāina le malumalu mai i mea inosia a Manase ma Amone e pei ona poloaʻi mai ai Iosia, le kopi o le Penetatuka, “le tusi o le tulafono a Ieova na tuuina mai e Mose” ( 2 Nofoaiga a Tupu 34,14 ). Na “tuu atu e Hilikia le tusi ia Safana [le tusiupu].” “A ua aumai e Safana i le tupu” ma “faitau i luma o le tupu” (fuaiupu 18). “Ua faalogo le tupu i upu o le tulafono, ona ia saeia ai lea o ona ofu” (fuaiupu 19) ma fai atu ia Hilikia le faitaulaga sili ma Safana le tusiupu, ma isi, “Alu ia ma fesili atu ia Ieova mo a’u ma e ua totoe o Isaraelu ma Iuta o upu o le tusi na maua.” (fuaiupu 21)

“Ona o atu ai lea o Hilikia ma tagata na tofia e le tupu ia Ulata le perofeta fafine...ua mau i Ierusalema i le aoga; ma taʻu atu ia te ia ia mea.” (Fuaiupu 22 King James; o le nauna Eperu mishne/mishna e sau mai le veape shana “ia fai faalua, toe fai, aʻoaʻo, aʻoaʻo” ma e mafai foʻi ona faaliliuina o le “aʻoga”).

O lea sa iai se aʻoga i Ierusalema lea sa “nofo ai” le perofeta fafine. O le mea lea ua iloa vave ai lenei a'oga o le a'oga a perofeta, aua o le mea na faaigoa ai nei a'oga, o le perofeta sa soifua i lenei a'oga ma ta'ita'ia lenei a'oga i lalo o le ta'ita'iga a le Atua. Ua manino foi lenei mea i isi mea e lua na tutupu: I le 1 Samuelu 19,20:2 o loo taʻua ai le “au a perofeta”: “O Samuelu o lo latou pule” (unrev. Luteru). E tatou te feiloaʻi foʻi ma “soo o le ʻau perofeta” i le 6,1 Tupu 6:1-XNUMX . O i inā o loo nofo ai le perofeta o Elisaia faatasi ma i latou, auā ua latou fai atu iā te ia, “O le potu matou te nonofo ai ma oe e vaapiapi tele iā i matou.” (fuaiupu XNUMX, KJV).

O lea tatou te maua ai aʻoga e tolu a perofeta i taimi eseese e tolu: o le taimi o Samuelu, o le taimi o Elisaia ma le taimi o Iosia. O taimi uma lava e nofo ai se perofeta i le aoga. O nei mau e tolu ua faailoa mai ai ia i tatou le mafuaaga na ta'ua ai nei a'oga o a'oga a perofeta. Ua latou faailoa mai ai foi ia i tatou o le aoga i Ierusalema lea sa nofo ai le perofeta o Ulata sa tutusa lava le aoga mo perofeta e pei o le aoga sa nofo ai le perofeta o Elisaia po o le perofeta o Samuelu. O lea, i se aʻoga faapena a perofeta, i le aʻoga a le ALIʻI, na maua ai e Tanielu ma ana aumea e toʻatolu, e tusa ai ma le aʻoaʻoga na tuuina mai e le Atua, le aʻoaʻoga o loʻo faamatalaina i le Tanielu 1,4: XNUMX - o se aʻoaʻoga na avea ai i latou ma "faautauta i le poto uma. , malamalama ma le... “Malamalama” ma “poto” i nei mea uma. O lea na mafai ai ona latou pasi ma le manuia le suega e manaomia e ulufale atu ai i le iunivesite a le tupu o Papelonia.

Mai: AT Jones, Le Tusi Paia i Aʻoaʻoga, Pacific Press, Oakland, Cal., itulau 77-82

http://www.hoffnung-weltweit.de/UfF2000/5-2000/DANIELS%20AUSBILDUNG.pdf

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.