O le vaveao o le tetee mulimuli: Ona fetalai mai lea o le Atua: Ia malamalama!

O le vaveao o le tetee mulimuli: Ona fetalai mai lea o le Atua: Ia malamalama!
Adobe Stock - Hans-Joerg Nisch

“O ona po e faalologo ai, o ona po e tautala ai.” ( Failauga 3,7:XNUMX ) Ua oo mai le taimi e tautala ai. Saunia e Alberto Rosenthal

O le vaveao o le tetee tele mulimuli na tupu i lenei aso iloga. O le tafa o ata o loo i tua atu ia i tatou, o le susulu malu o le vaveao muamua o lenei tetee tele lea na muamua atu i le toe afio mai o Iesu ua susulu atu i luga o Siamani ma le lalolagi. Faatasi ai ma le 500 tausaga o le amataga o le Toe Fuata'iga, o le a aumaia ai le faafouga o le galuega tele o le toe afio mai o le Atua, se malamalama o le a vaaia e tagata uma i lona mana faamalolo.

O le asō ua faailoga ai le maliu o le lotu Porotesano aloaia. O le tetee a le Ekalesia Porotesano o le talafaasolopito. Ia Mati 2014, na nofo ai i luga le lalolagi Kerisiano ma matauina ina ua faia e Epikopo Anglican Tony Palmer se faamatalaga i sui iloga o le au faievagelia ma le aufailotu: "Ua uma le tetee." Na ia faasino i le Ta'utinoga tu'ufa'atasi i le a'oa'oga o le ta'uamiotonuina i le va o le Lutheran World Federation ma le Lotu Katoliko Roma i le 1999. Ua mavae le 3 1/2 tausaga talu mai le lauga iloga a Palmer, o se taimi puupuu lea na faia ai foi teteega i totonu o lotu a le au Hasi ma le au Ualetenese, o taʻimua sili o le Toe Fuataʻiga ua iai. oo mai i le iuga. Toeitiiti lava o ekalesia uma na aliaʻe mai le Toe Fuataʻiga ua latou faʻaumatia le tetee na faʻatupuina ai. De jure na maua lena mea Fa'amatalaga tu'ufa'atasi i le Fono a Ekalesia Metotisi a le Lalolagi i le aso 23 o Iulai, 2006 o se isi saini, ma i le aso 04 o Iulai, 2017 i se sauniga ekumene i Wittenberg, na auai ai foi le World Community of Reformed Churches i le tautinoga. O faʻasalaga faʻale-aʻoaʻoga o tausaga ua mavae e uiga i le fesili sili ona taua o le ala i le faaolataga o tagata, i luga o pepa, o se mea o le taimi ua tuanaʻi.

Ua lē toe iai ni “Porotesano” aloaʻia. O le faailo tele lea o aso nei. “Ua toe faalelei” ma Roma i le aʻoaʻoga autū o le taʻuamiotonuina, i le agaga o le ola faatasi ekumeni, ua toe tepa ai le Lotu Porotesano i le mea na tupu i le 500 tausaga ua mavae. O le faamanatuina atoa o le Toe Fuataʻiga, lea na amata i le tausaga ua mavae i aso nei, sa faailogaina i aso faamanatu ekumeni ua faamoemoe e faailoa atu ai i le lalolagi ua aveesea mafuaaga o le “tiga” o le fevaevaeaʻiga a lotu i Sisifo.

O le sauniga fiafia o aso nei i Wittenberg ua faailogaina foi i se ecumenism ua tulai mai, ua atoatoa, i le uiga o se mafutaga atoatoa po o le Eucharistic community i le va o Ekalesia Porotesano ma Roma Katoliko, lea e manino lava le moomoo o ekalesia uma e lua. “O le lotogatasi vaaia i le eseesega o le faaleleiga,” faatasi ai ma eseesega ua faatagaina e tumau ai, ae ua leiloa ai o latou uiga fevaevaea’i lotu – ua tuuto uma e ekalesia uma i latou lava i lenei sini, e tusa lava pe o le a iu ina taitai atu ai i le toe tuufaatasia o ekalesia pe leai. .

I le tulaga faafaifeau, e faaopoopo atu i le fesili e uiga i le Eucharist, na o le pau lava le mea e i ai se uiga fevaevaea'i ekalesia i talanoaga faalotu, o le fesili vavalalata o le malamalama o le tofi ma le ekalesia. E amata atu i aso nei, o le a sili atu ona taula'i atu galuega fa'alelotu ekumene i lenei mea nai lo se isi lava taimi muamua. Ae peitai, mo Pope Falanisisi, o le finagalo autasi o loo tatalia pea iinei e le o toe foliga mai o se faalavelave moni i le agai atu i se aulotu o loo siomia ai le “Laoai a le Alii”. I le talanoa atu i le au Luteru Italia iā Novema 15, 2015, na ia faapea atu: “E tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga, e tasi le Alii, ua taʻu mai e Paulo ia i tatou, ona faia lea o se faaiʻuga mai lena […] (puna) I le aso 03 o Oketopa, 2017, na lipotia mai ai e le Leitio a le Vatikana: "Matou te otootoina le auala na mafaufau ai Pope Francis i le mafai ona 'toe faʻatasi' Kerisiano - ma faia ai le mea e ofo ai ua leva ona autasi Kerisiano mo Francis." (puna)

Mo le Taitaifono o le Fono a le Ekalesia Evagelia i Siamani (EKD), Heinrich Bedford-Strohm, o le faamoemoe malosi mo le ekumeni o loo taoto i luga o le Pope o loo i ai nei, o loo tauaveina se "matafaioi taua" mo le ecumenism ma "tuuina atu mafuaaga uma e faia ai, e aofia ai. mo "E mafai ona tatou faʻamoemoeina le tele o siʻusiʻu i le lumanaʻi," o le tala lea a Bedford-Strohm i le Siamani Press Agency i Roma i le aso na muamua atu ananafi. Na toe faasilasila mai e lenei mea: "O le pule o le EKD ma le Epikopo faaitulagi Bavarian o loo fuafua e tusi se tusi i le Pope faatasi ma le taitaifono o le Konafesi a Epikopo Siamani, Cardinal Reinhard Marx, ma taʻu atu ia te ia le faagasologa o le ekumeni i Siamani." (puna). Marx, o le na faʻafetai i le EKD i le aso 10 o Oketopa mo le faʻasalalauga faʻapitoa o le aso faamanatu o le Toe Fuataʻiga (puna), na saunoa i le Aso Sa e lagolagoina le toe tuufaatasia o lotu Kerisiano. »Ua matou tuuto atu i lenei mea mo le tele o tausaga. O le mea lena ou te tatalo ai, o le mea lena ou te galue ai,” o le tala lea a Marx i le nusipepa ata i le Aso Sa (puna).

O le tetee i aso anamua na vaaia ai se lotogatasi e le mavavaeeseina i le fesili o le tauamiotonuina po o le togiola ma le malamalama i le ekalesia ma le tofi, i le faamaninoga lea e faalagolago i ai le mafutaga a le ekalesia i le Talisuaga a le Alii. O le taʻutinoga a Luteru i le 1537 na faavae i lenei malamalamaga: “O lea ua tatou tumau ai ma teteʻa e faavavau ma feeseeseaʻi le tasi i le isi.” O upu a Heinrich Bedford-Strohm, o lē sa iai i Roma i le faaiʻuga o le vaiaso, e matuā tetee lava i lenei mea. Fa'atalanoaga ma le Leitio a le Vatikana fai mai: "E leai se tasi e toe saeia i tatou!"

Mo le Toe Fuata'iga, e le gata o le a'oa'oga o le ta'uamiotonuina e le mafai ona fa'atalanoaina, ae sa le mafai fo'i ona fa'atatau i le mataupu. Mo ia, o le mafuaaga o lenei mea ona o le malamalama Katoliko Roma o le tauamiotonuina e leai se faavae i totonu o le Tusi Paia, ae e mafai ona faalagolago i tu masani a le ekalesia. E oo lava i se fono aoao o le a iu lava ina aoga, e pei ona muai iloaina e Luteru, pe afai o le aoaoga faavae ma le faatinoga o le faatuatua e "faatalanoaina" ma filifili i luga o le faavae e tasi o le Tusi Paia. Talu ai “e mafai foʻi ona sesē ma sesē foʻi fono,” o lana faamatalaga fouvale lea i le Feeseeseaʻiga i Leipzig i le 1519. Ina ua mavae le vavaeesega mulimuli mai iā Roma i le faaiʻuga o le 1520, na manino ai i tagata uma e lagolagoina le Toe Fuataʻiga e pei o Luteru lava ia: o le Tusi Paia e na o le pau lea o le tulafono e fusia ai – sola scriptura – o le a iai se faafouga o le mafutaga faale-ekalesia ma Roma. Ae peitai, mo Roma, e leai se uiga o lenei mea na o le teenaina o lo latou malamalama i le ekalesia ma le tofi. O lenei tau sa maualuga tele mo Roma i le Fono a Trente (1545-1563). Na maliu Luteru i le amataga o le fono, o lona toilalo na ia vaaia manino. Na mafai ona ia faapea atu faatasi ma Ieremia: “Na matou mananaʻo e faamālōlō Papelonia, a e leʻi mālōlō o ia.” ( Ieremia 51,9:XNUMX ).

O le “ioe” moni o le Katoliko Roma i le malamalama o le Toefuataiga o le tauamiotonuina o le a mautinoa lava le taitai atu ai i le faaleaogaina e le tagata lava ia o lenei ekalesia. E mafai ona "faagaloina" lenei mea i le talanoaga ekumene ona ua suia le malamalama o le Ekalesia Luteru i le uiga o le sola scripura mataupu faavae. I le tusiga autu o le EKD Council Tauamiotonuina ma le saolotoga. 500 tausaga o le Toe Fuata'iga 2017 e [taʻua:

»Sola scriptura e le mafai ona toe malamalama i le auala lava e tasi i aso nei e pei o le taimi o le Toe Fuataʻiga. E lē pei o le ʻau Toefuataʻi, ua iloa e tagata i aso nei o le aliaʻe mai o tusitusiga taʻitasi o le Tusi Paia ma le kanona o le Tusi Paia lava ia o se faiga masani. O le tetee tuai i le va o le 'Tusi Paia na'o le 'Tusi Paia ma uputuu', lea na fa'amauina ai pea le Toe Fuata'iga ma le Toe Fuata'iga, ua le toe aoga e pei ona sa faia i le seneturi lona sefuluono... O tusitusiga o le Tusi Paia na su'esu'eina i le talafaasolopito ma le faitio talu mai le sefulufitu. seneturi. O le mafuaaga lena ua le toe mafai ai ona malamalama i latou o le “afioga a le Atua” e pei ona i ai i le taimi o le au Toe Fuata'iga. Na manatu le ʻau Toefuataʻi o tusitusiga o le Tusi Paia na tuuina mai e le Atua lava ia. I le va'ai atu i fa'aliliuga 'ese'ese o se vaega o tusitusiga po'o le mauaina o fa'asologa o tusitusiga 'ese'ese, e le mafai ona toe fa'atumauina lea manatu.« (itulau 83, 84).

Talu ai ua leiloa e le Lotu Luteru le faavae lea na taʻitaʻia ai le Toe Fuataʻiga, ua mafai ai ona latalata atili atu i Roma i mataupu uma lava. O le faavae o lenei mea o le tala faasolopito-taumafaiga auala o le faauigaina, lea e masani ai i ekalesia uma e lua i aso nei. Na te iloa le eseesega o le "Tusi Paia" ma le "Afioga a le Atua", lea e le tutusa ma le Tusi Paia, ae e mafai ona lagona i ai. I upu o le tusitusiga faavae:

»E oo mai lava i aso nei, o loo talanoa ma ootia tagata i totonu, faatasi ai ma lalo o nei tusitusiga - e pei lava ona faamatalaina pea lava pea i le mataupu o le Toefuataiga o se uiga o le Afioga a le Atua. I lenei uiga, o nei mau e mafai lava ona vaʻaia o le 'afioga a le Atua' i aso nei. E le o se faʻamasinoga faʻapitoa, ae o se faʻamatalaga o mea na tutupu i nei tusitusiga: E oʻo lava i aso nei, pe a faitau pe faʻalogo tagata i nei tusitusiga - e le otometi i taimi uma, ae faʻaauau pea - latou te lagona o loʻo i ai le upumoni, upumoni e uiga ia i latou lava, lalolagi ma le Atua e fesoasoani ia i latou ia ola. O le mafuaaga lena o loo faaauau ai pea ona fausia e nei tusitusiga le kanona o le ekalesia.« (itulau 85, 86).

E na'o tulaga nei e mafai ona malamalama ai i le faiga fa'alelotu. E na'o lalo o nei tulaga e fa'amanatuina ma le mamalu e ekalesia, faiga fa'apolokiki ma sosaiete le uiga fa'a-ekumene o le aso nei.

O lena foi Ta'utinoga tu'ufa'atasi i le a'oa'oga o le ta'uamiotonuina e mafai ona tulai mai e ala i le liliu ese mai le Reformation sola scriptura mataupu faavae, o le a malamalama i soo se tagata lautele e suʻesuʻeina le tele o mea moni i auiliiliga e aunoa ma le faʻaituau ma le alofa mo le mea moni. Ae o le a le sili atu mo se tagata poto e tauaveina le tofi Porotesano?

Ae o le mea e faamanatu ai e le Ekalesia Porotesano Luteru e ese mai i popolega autu o Luteru, lea i le faailogaina o le 500 tausaga talu ona faavaeina, ua faaalia faalauaitele ai lona tofi ua faatauina mai ma ua maileia i le "faaseseina" (Tanielu 8,25:XNUMX) o lena mana e na o ai lava lona tofi. o le toto ma loimata ma o latou tulaga e le'i suia moni lava, o le logo o le oti o le Toe Fuata'iga ua leo i luga o se Wittenberg "fou". Ua mae'a aloa'ia le tetee ma e manino lava o le talafaasolopito i aso nei.

Ae o le faailoga foi lea o le fanaufouina o le Porotesano i aso nei! O le faailo faaperofeta mo le toe faafouina o le tetee, lea na amata i sasa samala i le maota o le falesa i Wittenberg, na sau mai laugutu o Luteru ma le mamalu e le mafaatusalia i Worms i le 1521 ma sa leo malosi e pei o se pese a Bach i Speyer i le 1529, i se itula tele o le talafaasolopito, mai fofoga o alii Siamani .

O le mea moni, e leai se mea e toe tutusa pe a mavae aso nei. E le mafai ona sili atu le taua faʻatusa o Oketopa 31, 2017: o mea na tuʻuina e taʻitaʻi lotu ma le au failotu i luga o pepa i le 1999, o se taunuuga o le tele o tausaga o galuega faʻalelotu, o loʻo auina atu nei ona 'ave susulu' i le lalolagi atoa. O i latou ia o faʻataʻitaʻiga o Tulafono o le Aso Sa, o le amataga taufaasese o se lalolagi ua lelei ma le Atua ma ia lava, o le amataga o le "1000-tausaga Reich" ua lata mai ma le "filemu ma le saogalemu" mo le paneta atoa.

O se “malo” lea, peitai, o le a leai se nofoaga mo soo se tasi e talitonu e pei ona talitonu i ai Matini Luteru.

E le'i tumau pepelo a Tetzel. Na tetete le tiara a le Pope ina ua sii i luga e le monike o Aokusotino lana peni. Aua sa i ai le Agaga o le Atua i lenei peni. O se fale e fausia “i luga o le oneone” (Mataio 7,26:20,8) e tatau ona solo i lalo. “O e faalagolago i kariota ma solofanua; a e matou te manatua le suafa o Ieova lo matou Atua.” ( Salamo XNUMX:XNUMX ) O “upu” o faiga faalotu e faavae aʻe i se faavae mautū e pei o le faavae lea na tū ai Teseli. Ae e oo lava i le galuega sili ona mamana e le mafai ona i ai pe afai e le faavae i le upumoni.

“Ekumeni”! Ua avea ma upu aiga mo le lumanaʻi o Europa ma le lalolagi. O le fe'au lea e sau mai Wittenberg i aso nei. Peitai ua leai se tulaga o le upu moni na mafua ai le Toe Fuata'iga.

“E ala i le alofa tunoa o le Atua, na luluina ai faavae o le pule faapope i lenei ta a le monike o Wittenberg. Na ia faapogaia ona tagata lagolago ma tuuina i latou i le mataʻu ma le mataʻu. Na ia fafaguina le afe ma afe mai le momoe o mea sese ma talitonuga faanuupo. O fesili na ia lāgā i ana suʻesuʻega na salalau atu i Siamani atoa i ni nai aso, ma i ni nai vaiaso na sosolo ai i Kerisiano uma” (Ellen White, Faailoga o Taimi, Iuni 14, 1883) “O le leo o Luteru na siuleo mai i mauga ma vanu... Na luluina ai Europa e pei o se mafuie.” (Ibid., February 19, 1894).

O le valaau leotele o le Faaaliga 18 o le a oo atu i atunuu uma o le lalolagi i se taimi puupuu lava. O le a faagaee ai loto o tatou faipule ma taitai ai tagata ma tagatanuu uma o lo tatou atunuu ma isi atunuu uma e fai se faaiuga. E pei lava o aso na sosoo ma Oketopa 31, 1517.

“Ua mavae ia mea, ona ou iloa atu lea o le agelu ua alu ifo mai le lagi, ua ia te ia le pule tele, ma ua faamalamalamaina le lalolagi i lona mamalu. ‘Ona ‘alaga lea o ia ma le leo tele, “‘Ua pa‘ū, ‘ua pa‘ū Papelonia le Aai Tele, ‘ua ‘avea fo‘i ma mea e nonofo ai temoni, ma fale puipui o agaga leaga uma lava, ma fale puipui fo‘i o manu felelei uma e leaga ma ‘ino‘ino. Auā ‘ua inu nu‘u uma i le uaina vevela o lana faita‘aga, ‘ua faita‘aga fo‘i ‘iā te ia o tupu o le lalolagi, ma ‘ua fa‘atamaoaigaina e fa‘atau‘oa o le lalolagi i le tele o ana fa‘atauva‘a. Na ‘ou fa‘alogo fo‘i i le tasi leo mai le lagi, ‘ua fa‘apea mai, “Lo‘u nu‘u e, ‘inā ō ‘ese ia ‘iā te ia, ‘ina ne‘i tofusia ‘outou i ana agasala, ‘ina ne‘i maua e ‘outou i ona mala. Auā ua oo i le lagi a latou agasala, ua manatua foʻi e le Atua a latou amioletonu.”—Faaaliga 18,1:5-XNUMX.

Ua oo mai le taimi e tautala ai Luteru, ina ua uma ona feiloai ma lona Faaola, na ia iloa ai o le mea na faatatau i lona Matai sa faatatau ia te ia: “Na ou fanau mai ma sau i le lalolagi e molimau i le upu moni.” (Ioane 18,37:3,7). ) Ina ua ia malamalama e ala i lona lava liua o le iʻuga e faavavau o le faitau miliona o tagata na faalagolago i le folafolaina o le tala lelei saʻo, na avea ai le Failauga XNUMX:XNUMX ma valaau paia mo ia e tautala ma gaoioi. Ina ua mavae lana feiloaiga patino ma Iesu Keriso, e leai se mea na mafai ona faavaivaia ai lona naunau e galue mo le faaolataga o ona uso a tagata.

Ae o le vaveao o le tetee mulimuli, lea na muai vaaia e le Afioga a le Atua, ua amata nei i le taimi nei, i le itula tonu lava na faaloaloa atu ai le lima o le Usoga i le Epikopo o Roma mai le Castle Church i Wittenberg. (Sauniga fiafia mo le faamanatuina o le Toe Fuata'iga)

“Ona fetalai mai lea o le Atua, Ia malamalama! Ona iai lea o le malamalama.” ( Kenese 1:1,3 ).

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.