Le Toe Fuataʻiga i Sepania (1/3): Ina ua oo atu le malamalama i le Penisula o Iberian

Le Toe Fuataʻiga i Sepania (1/3): Ina ua oo atu le malamalama i le Penisula o Iberian
Alfonso de Valdés (* pe tusa o le 1490 i Cuenca i Castile; † Oketopa 3, 1532 i Vienna) Wikipedia

Faanaunau mo le saolotoga. Saunia e Ellen White, Clarence Crisler, HH Hall

Taimi faitau: 13 minute

O lenei mataupu o le tusi The Great Controversy o loo i ai na o le gagana Sipaniolo ma sa tuufaatasia e ana failautusi e fai ma sui o Ellen White.

O le amataga o le senituri lona 16 e fetaui lelei ma “le vaitaimi mataʻina o le talafaasolopito o Sepania: o le taimi o le manumalo mulimuli i Moors ma le faatoʻilaloina o se lalolagi fou. I lenei vaitau, o le fiafia faʻalelotu ma le militeri na faʻaalia ai uiga faʻa-atunuu o Sepania i se tulaga tulaga ese. I taua, tipiloma ma faiga tau le malo, sa iloa ma mataʻutia ai le silisili ese o le Sipaniolo.” I le faaiʻuga o le senituri lona 15, na maua ai e Columbus “le tele ma le mataʻina o le tamaoaiga” ma tuuina atu i le pale o Sepania. I le amataga o le senituri lona 16, na vaaia ai e tagata Europa muamua le Vasa Pasefika; ma a o tuuina atu le palealii o Kalemagne ma Barbarossa i luga o le ulu o Sale le Lima i Aachen, "Na faia e Magellan le folauga tele na tatau ona taamilo i le lalolagi, ma sa nofo Cortes i le faatoilaloina faigata o Mekisiko." I le luasefulu tausaga mulimuli ane, “na faamaeaina ma le manuia e Pizarro le faatoilaloina o Peru” (Encyclopaedia Britannica, lomiga lona iva, ata. “Charles V.”).

Na afio aʻe Charles V i le nofoalii o le pule o Sepania ma Naples, Netherlands, Siamani ma Austria "i le taimi na i ai Siamani i se tulaga o le vevesi e leʻi tupu muamua" (ibid.). I le mauaina o le lomiga, na salalau atu ai le Tusi Paia i fale o tagata, ma a o aʻoaʻoina e le toʻatele e faitau le Afioga a le Atua mo i latou lava, o le malamalama o le upu moni na tafiesea ai le pogisa o talitonuga faanuupō e pei o se faaaliga fou. Na manino lava sa i ai se aluese mai aoaoga a le na faavaeina le uluai ekalesia e pei ona tusia i le Feagaiga Fou (Motley, Tala'aga o le Faavae o le République des Provinces Unies, Folasaga, XII). I totonu o poloaiga monastic, "o le olaga monastic sa matua leaga lava lea na le mafai ai e le au monike sili ona mama ona onosaia" (Kurtz, Church History, p. 125). O le toʻatele o isi tagata na auai i le lotu e lē tutusa o latou foliga iā Iesu ma ona aposetolo. O Katoliko faamaoni o ē alolofa ma faaaloalo i le lotu tuai, na matuā faateʻia i le vaaiga na faafeiloaia ai i latou i soo se mea. I vaega uma o le va fealoai “na iloa lelei ai le amio pi’opi’o na tolotolo i totonu o le ekalesia” ma “ua atili ai ona faailoa atu le naunau lautele mo le toe fuata’iga” (ibid., para. 122).

Ua taa'ina e le au Luteru Sepania

“Faatasi ai ma le naunau e manavaina se siosiomaga sili atu le soifua maloloina, na tulai mai ai le au faievagelia i soo se mea, na musuia e se aoaoga faavae mama” (ibid., p. 125). O le toatele o tagata Katoliko Kerisiano iloga ma le faamaoni, e aofia ai ma nai faifeau Sipaniolo ma Italia, na auai i lenei gaoioiga, lea na vave ona salalau atu i Siamani ma Farani. E pei ona faamatalaina e le Akiepikopo aʻoaʻo o Toledo, Bartolomé de Carranza, i ana faamatalaga e uiga i le Catechism, o nei taʻitaʻi lotu na mananaʻo e "toe faaolaolaina le agaga anamua o o tatou tuaa ma le uluai nuu i lona faigofie ma le mama" (Bartolomé Carranza y Miranda, Fa'amatalaga i le Christian Catechism, Antwerp, 1558, 233; sii mai e Kurtz, itulau 139).

O tagata Spaniards: tagata fiafia i le saolotoga

Na mafai e taʻitaʻi lotu Sepania ona taulamua i lenei toe foʻi i le uluaʻi Kerisiano. O tagata Sepania sa naunau i le sa'olotoga sa matuā mumusu e latou te amanaʻia le pule silisili ese o epikopo o Roma i uluaʻi senituri o le vaitaimi o Kerisiano; ma seiloga lava ina ua mavae le valu o senituri na iu ai ina iloa le aiā a Roma e faalaa ane ai ma le pule i ana mataupu tau i totonu. O le mea tonu lava ina ia faʻaumatia ai lenei agaga o le saʻolotoga lea na faʻaalia ai tagata Sipaniolo e oʻo lava i seneturi mulimuli ane lea na latou iloa ai le pule a le pope, o Ferdinand ma Isabella i le 1483, i se itula mataʻutia mo Sepania, na faʻatagaina ai le faʻavaeina ma le toe faʻafouina o le Inquisition o se nofoaga tumau. faamasinoga i Castile i Aragon ma Thomas de Torquemada o le Inquisitor General.

Le Tuugamau o le Saolotoga

I le taimi o le nofoaiga a Charles V, "o le taofiofia o le saolotoga o tagata, lea ua leva ona alu i le taimi o lona tamamatua ma o lona atalii, e ui lava i talosaga a Cortes, sa tatau ona faaitiitia i se faiga, sa faaauau pea e le taofiofia. […] Na manaʻomia uma le tomai o lana faifeau taʻutaʻua, Cardinal Jimenez, e puipuia ai se soliga manino. I le amataga o le nofoaiga a le tupu (1520), na faamalosia ai le fouvale o aai o Castile ina ia faasaoina lo latou saʻolotoga anamua. E na o le faigata lava ona taofia le fouvalega (1521)" (Le New International Encyclopaedia, ed.1904, art. "Charles le Lima"). O le tulafono a lenei pule, e pei o le pule a lona tamamatua o Ferdinand, o le tetee lea i le agaga o se vaitaimi atoa e ala i le manatu o agaga ma tino o tagata lautele o se meatotino a le tagata lava ia (Motley, faʻatomuaga, X). E pei ona taʻua i se tasi taimi e se tusitala talafaasolopito: “O le malo faamaualuga o Charles V na tulaʻi mai i luga o le tuugamau o le saʻolotoga (ibid., faatomuaga).

Ae: e le mafai ona taofia

E ui lava i nei taumafaiga uiga ese e aveesea ai tagata mai o latou saolotoga faalemalo ma tapuaiga ma e oo lava i mafaufauga, "o le malosi o le naunautaiga faalelotu, faatasi ai ma le lagona loloto o le saolotoga faalemalo" (ibid., XI), na taitai atu ai le toatele o alii ma tamaitai amioatua e faia faapea , ina ia tumau i le pipii atu i aʻoaʻoga a le Tusi Paia ma puipuia le aiā sa iā i latou e tapuaʻi ai i le Atua e tusa ai ma le taʻitaʻiga a o latou lotofuatiaifo. O se gaoioiga e talitutusa ma le fouvalega faalelotu i isi atunuu na salalau atu i Sepania. E pei lava ona folafola atu e mea na maua i le Lalolagi Fou i fitafita ma le aufaioloa o teritori e le gata ma oa maoae, o le toatele o tagata o tamalii na taulai atu ma le naunautai i manumalo tetele ma oa sili atu tumau o le talalelei. O aʻoaʻoga a le Tusi Paia na oo atu ma le filemu i loto o tagata e pei o le tagata aʻoaʻoina o Alfonso de Valdés, le failautusi a Charles V, lona uso o Juan de Valdés, le failautusi a le Pule Sili o Naples, ma le tagata atamai o Constantine Ponce de la Fuente, le failotu. ma le taʻutaʻu atu o Charles V, o lē na taʻua e Filipo II "o se faifilosofia sili ma se failotu loloto, ma o se tasi o alii sili o le pulelaa ma le atamai na i ai talu mai aso anamua." Sa sili atu ona malosi le taaʻiga a le Tusi Paia ina ua ia ulufale atu i le monaseri mauoa o San Isidro del Campo, lea e toetoe lava o monike uma na taliaina ma le fiafia le Afioga a le Atua e fai ma lamepa mo o latou vae ma le malamalama mo lo latou ala. E oo lava ia Archbishop Carranza sa tauivi mo lona ola i totonu o puipui o le Inkuisi mo le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga talu ona siitia o ia i le primate ona sa ia pipii atu i aoaoga a le Tusi Paia.

O tusitusiga o se avefeau le leoa o le aoaoga faavae o le tauamiotonuina

I le amataga o le 1519, na amata ai ona aliaʻe tusitusiga a le ʻau toe fuataʻi i isi atunuu i ni tamaʻi tusi i le gagana Latina. I masina mulimuli ane, na mulimuli mai ai galuega tetele, toetoe lava o le gagana Sipaniolo. Na latou tuuina atu le Tusi Paia e fai ma tofotofoga o aoaoga faavae, o le Toe Fuata'iga o se mea e tatau ai, ma faamatala upu moni silisili o le tauamiotonuina e ala i le faatuatua ma le saolotoga e ala i le talalelei.

“O le galuega muamua, sili ona mamalu, silisili i galuega uma,” na aoao mai ai le au Toe Fuata'iga, “o le faatuatua ia Iesu Keriso. Mai lenei galuega e tatau ona faagasolo ai isi galuega uma.” “O se Kerisiano e talitonu i le Atua e faia mea uma lava ma le loto malie ma le fiafia, a o le tagata e le o faatasi ma le Atua e ola faanoanoa ma nofo pologa i taimi uma. Ua ia manatunatu ma le popole po o le ā le tele o galuega lelei ua totoe e fai; e tamoe o ia i lea mea ma lea mea; Na te fesili i lea mea ma lea mea, e le maua se filemu i soo se mea ma e faia mea uma i le ita ma le fefe.” “O le faatuatua e na o Iesu Keriso lava e sau ai, e folafola ma saoloto. Le tagata e, mafaufau i le Mesia ma mafaufau i le auala e faaalia ai e le Atua lona alofa mutimutivale ia te oe ia te ia, e aunoa ma se aoga ia te oe. Mai lenei ata o lona alofa tunoa, toso mai le faatuatua ma le mautinoa ua faamagaloina au agasala uma: e leai se galuega e mafai ona faia lenei mea. Mai le toto, mai le manu’a, mai le maliu o le Mesia lava ia e tafe mai ai le faatuatua e puna mai i le loto.”

I se tasi o tusitusiga o loo faamatalaina ai le eseesega i le va o le silisili o le faatuatua ma galuega a tagata:

“Ua fetalai mai le Atua, ‘O lē e talitonu ma papatisoina, e faaolaina lea.’ O lenei folafolaga a le Atua e sili atu i lo le gugutu uma i galuega, i tautoga uma, o le faamalieina uma, o le faamalieina uma, ma mea uma ua faia e tagata; aua e faalagolago lo tatou fiafia atoa i lenei folafolaga pe afai tatou te taliaina e ala i le faatuatua. Pe a tatou talitonu, e faamalosia o tatou loto i le folafolaga a le Atua; ma e tusa lava pe aveesea mea uma mai le tagata talitonu, o le faatuatua i lenei folafolaga o le a lagolagoina o ia. O le a ia tetee atu i le fili o le a osofaʻia o ia ma feagai ma le oti lē alofa ma le faamasinoga a le Atua. O Lana faamafanafanaga i puapuaga uma ua ia faapea mai: Ua ou maua le faapolopolo i le papatisoga; ‘āfai ‘ua ‘iā te a‘u le Atua, o ai ‘ea se ‘iā te a‘u? E maeu le tamaoaiga o le Kerisiano ma le ua papatisoina! E leai se mea e leiloa sei vagana ua ia filifili e le talitonu.”

“Afai e maua e le Kerisiano lona faaolataga e faavavau i le faafouina o lona papatisoga e ala i le faatuatua,” o le fesili lea a le tusitala o lenei tusitusiga, “aisea la ua ia manaomia ai tulafono a Roma? O lea ou te tautino atu ai," na ia faaopoopo mai ai, "e leai se Pope po o Epikopo po o se tasi e i ai le aia e tuuina atu ai se mea itiiti i luga o se Kerisiano e aunoa ma lana maliega. O isi mea uma o le pule sauā. Ua tatou saoloto mai mea uma […] E iloilo e le Atua galuega uma e tusa ai ma le faatuatua. E masani ona tupu o galuega faigofie a se auauna po o se teine ​​e fiafia i ai le Atua nai lo le anapogi ma galuega a se tagata lotu e leai se faatuatua. O tagata Kerisiano o tagata moni ia o le Atua.« (D'Aubigné, Histoire de la Reformation du seizième siècle, lib. 6, mata. 6)

Na aʻoaʻoina foʻi e se isi tusi e faapea, e faaaloalo foʻi le Kerisiano moni i pule o loo iai pe a faaaogā lona saʻolotoga faalelotu. O le alofa i ona uso a tagata e mafua ai ona ia amio faautauta ma faamaoni i ē e pulea le atunuu. “E ui ina saʻoloto le Kerisiano, ae ua ia faia ma le lotomalie o ia lava e fai ma auauna ma feutagaʻi ma ona uso e pei ona feutagaʻi ma le Atua iā te ia e ala iā Iesu Keriso lava ia.” “Ou te manaʻo,” o le tala lea a le tusitala, “ia auauna ma le saʻoloto, ma le olioli ma le lē manatu faapito i se tamā e auauna atu iā te ia. o lē na foa‘iina mai ‘iā te a‘u le tumu o ana ‘oloa; Ou te manaʻo e tausia oʻu uso e pei ona faia e le Mesia iā te aʻu.” “Mai le faatuatua,” o le tala lea a le tusitala, “e tafe mai ai se olaga e tumu i le saʻolotoga, le alofa ma le olioli. E maeu le mamalu ma le mamalu o le olaga o le Kerisiano! […] E ala i le faatuatua e tulai atu ai le Kerisiano i le Atua; o le alofa na te punou ai i le tagata; a e tumau pea o ia i le Atua. O le sa'olotoga moni lea, o se sa'olotoga e sili atu i isi sa'olotoga uma e pei o le lagi i le lalolagi.« (ibid., Mataupu 7).

O nei fa'aaliga o le sa'olotoga o le talalelei e le mafai ona fa'alogoina i se atunu'u na matua'i maua'a ai le alofa o le sa'olotoga. O tusi ma tama'i tusi na pasi mai lea lima i lea lima. O Uo o le Gospel Movement i Suiselani, Siamani ma Netherlands na faaauau pea ona auina atu le tele o lomiga i Sepania. E leʻi faigofie mo le ʻaufaioloa ona sosola ese mai le vaavaaiga a ʻau a le ʻau Suʻesuʻe; auā na latou faia mea uma i lo latou malosi e tafiesea ai a'oa'oga o le Toe Fuata'iga e ala i le tetee atu i le galu o tusitusiga o loo lofia ai le atunuu.

Tagata faanana a le Atua

E ui i lea, e leʻi faavaivai ai uō a le faamoemoe seʻia oo ina ave faananā i totonu le faitau afe o sāvali ma tamaʻitusi, na sosola ese ai mai le mataala o leoleo i uafu autū o le Metitirani ma auala o Pyrenean. O nisi taimi o nei faʻamalolo e tuʻuina i totonu o paʻu o vaomago poʻo jute (hemp mai Initia) poʻo totonu o paelo o Burgundy poʻo Champagne uaina (HC Lea, Mataupu mai le Talafaasolopito Faalelotu a Sepania, itulau 28). O nisi taimi e afifiina i totonu o se paelo i totonu e le susu i totonu o se paelo tele e tumu i le uaina. I lea tausaga ma lea tausaga i le tele o senituri lona sefulu ono, na faia ai taumafaiga faifaipea ina ia saunia i tagata le loto ma Tusi Paia i le gagana Sipaniolo ma tusitusiga a le au Toe Fuata'iga. O se taimi lea “ua maua ai e le upu lolomi apaau, e pei o le matagi, na aveina ai fatu i nuu mamao” ( D'Aubigné, Lib. 1, Mataupu 9).

I le taimi nei, na taumafai atili ai le Inkuisisi ma le mataala e taofia na tusi mai le paʻu atu i lima o tagata. »E tatau i tagata e ana faleoloa ona tuʻuina atu le tele o tusi i le Inquisition na toetoe a gau ai.« (Dr. JP Fisher, Tala'aga o le Toe Fuata'iga, p. 359) Na aveesea uma lomiga, ae o kopi o galuega tāua, e aofia ai le tele o Feagaiga Fou ma vaega o le Feagaiga Tuai, na maua atu i fale o tagata e ala i taumafaiga a tagata faatau oloa ma colporteur. E faatatau tonu lenei mea i itumalo i mātū, i Catalonia, Aragon ma Old Castile, lea na lūlūina ma le onosai e tagata Ualetenese ia fatu na amata ona totogo ma folafola atu se seleselega tele.

Julian Hernandez

O se tasi o colporteur sili ona maumauaʻi ma faamanuiaina a le kamupani, o Julián Hernández, o se tamaʻi laʻitiiti e masani ona faafoliga o ia o se faioloa po o se miula ma faia ni malaga se tele i Sepania, a lē o le Pyrenees po o se tasi o taulaga i saute o Sepania. E tusa ai ma le molimau a le tusitala Jesuit o Fray Santiáñez, o Julian o se tagata Sepania o lē na “tuua Siamani ma le faamoemoe e faaleagaina ai Sepania atoa, ma ui atu i se vaega tele, ma faasalalau atu le tele o tusi o aʻoaʻoga sesē i nofoaga eseese ma aʻoaʻoga sesē. o Luteru i tane ma fafine na lūlūina, aemaise lava i Seville. O ia o se faitogafiti tele ma le taufaa'ole'ole (o se tulaga e masani ai tagata pepelo). Na ia faʻaleagaina tele Castile ma Andalusia. Sa ia alu atu i totonu ma fafo i soo se mea ma le saogalemu tele ma ana mailei ma togafiti, ma susunu le afi i soo se mea na te tu ai.”

E ui o le salalau atu o lomiga na faalauiloaina ai aʻoaʻoga Toefuataʻiina i Sepania, “o le faalautele atu o le pulega a Charles V i Siamani ma Holani na atili ai ona vavalalata le faiā a Sepania ma nei atunuu, ma maua ai se avanoa lelei mo tagata Spania, o le ʻaufailotu ma taʻitaʻi lotu na ofoina atu e suʻesuʻe. e uiga i aʻoaʻoga Porotesano, ma e toʻaitiiti lava tagata na taliaina ma le fiafia.” (faifaiva, Tala'aga o le Toe Fuata'iga, 360) O nisi o i latou na iai ni tofiga maualuluga i le malo, e pei o Alfonso ma Juan de Valdés, o atalii o Don Fernando de Valdés, o le corregidor o le aai anamua o Cuenca.

Alfonso de Valdes

O Alfonso de Valdés, o lē na ō faatasi ma Charles V i lona faapaleina i le 1520 ma le Diet of Worms i le 1521 o se failautusi a le emeperoa, na faaaogā lana malaga i Siamani ma Holani e suʻesuʻe ai le amataga ma le salalau atu o le lotu Porotesano ma tusia ai ni Tusi se lua i o ana uo i Sepania na faamatala auiliili mea na ia faalogo i ai, e aofia ai ma se faamatalaga auiliili o le faaali atu o Luteru i le Reichstag. Pe tusa o le sefulu tausaga mulimuli ane sa ia faatasi ma Charles V i le Augsburg Reichstag. O iina sa ia maua ai le avanoa e talanoa saoloto ai ma Melanetone. Sa ia faamautinoa atu ia te ia e faapea “o lana faatosinaga na saosaolaumea i le faasaolotoina o le mafaufau o le emeperoa mai […] ma o se faatalanoaga mulimuli ane na tofia ai o ia e ta'u atu ia Melanetone e finagalo lona mamalu na te tusia se aotelega manino o manatu o le au Luteru, lea o le a ia faatusatusa ai i latou, i mataupu taitasi, ma manatu a o latou fili. Na talia ma le fiafia e le faipule le talosaga, ma o le taunuuga o lana galuega na auina atu e Valdes ia Campegio, le sui o le Pope. E le'i sola ese lenei gaioiga mai le mata'ituina o le Inquisition. Ina ua toe foʻi Valdes i lona atunuu, sa faamasinoina o ia i luma o le Ofisa Paia ma taʻusalaina ona o le masalomia o le lotu Luteru.” (M’Crie, ch. 4).

Teu 2

O le faaiuga: Conflicto de los Silos, 219-226

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.