O le faataoto i le au galulue vine amioleaga: Tatou te manana’o i le faamasinoga tonu a le tagata – e foa’i mai e le Atua le alofa tunoa faalelagi

O le faataoto i le au galulue vine amioleaga: Tatou te manana’o i le faamasinoga tonu a le tagata – e foa’i mai e le Atua le alofa tunoa faalelagi
Adobe Stock - Jenny Storm

… na o le pau lea o le ala i le faamasinoga tonu faalelagi. Saunia e Ellen White

Taimi faitau: 9 minute

I nisi taimi i Isaraelu anamua, na auina atu ai e le Atua perofeta ma avefeʻau i lona tovine ina ia maua mai ai lana vaega mai i ana tagata galulue i vine. Ae paga lea, na maua e nei avefeau o mea uma na faʻaaogaina mo se faʻamoemoe sese. O le mea lea, na faagaeeina ai i latou e le Agaga o le Atua e lapataia tagata e uiga i lo latou le faamaoni. Ae e ui lava ina iloa e tagata a latou mea sesē na fai, ae sa latou faaauau pea ma na atili ai ona lotomaaa. E le'i fesoasoani ai olega ma finauga. Sa latou inoino i le aoaiga.

mea e onosaia e le Atua

“Ina ua oo mai le tau o le fua,” o le tala lea a le Mesia i le faataoto i le tovine, “na ia auina atu ana auauna i le au galue vine ina ia latou maua ona fua. ‘Ona pu‘e lea e ē galulue i vine ana ‘au‘auna, ‘ua latou sasa le tasi, ma fasioti le tasi, ma fetogi le lona tolu i ma‘a. ‘Ua toe ‘auina atu fo‘i e ia isi ‘au‘auna, e to‘atele i ē na muamua; ona latou faia foi lea ia te i latou.« ( Mataio 21,34:36-XNUMX ).

Ua lipotia mai e Paulo le auala na feagai ai ma avefeau a le Atua. Na ia faamatala mai: “Na toe faatutūina e fafine o latou tagata oti, ae o isi foʻi na faatuatua i le Atua na faapuapuagatia i le oti. Na latou faamoemoe mo se toetū e sili atu na i lo le tau ina toe maua o lo latou saʻolotoga. Ae o isi na onosaia tauemuga ma sasa, filifili ma falepuipui. ‘Ua fetogia i latou i ma‘a, ‘ua ‘ili ‘ili ma fasiotia i le pelu. Ua leai ni fale, ua feoa'i solo, ua aui i pa'u mamoe ma 'oti, ua mafatia, ua sauaina, ua faileagaina. E le aoga le lalolagi o tagata e feoai i toafa, ma mauga, i ana ma vanu.” ( Eperu 11,35:38-XNUMX ).

Mo le tele o seneturi na silasila mai ai le Atua ma le onosai ma le faapalepale i lenei faiga sauā o ana avefeau. Na Ia vaai i Lana tulafono paia ua solia, inosia, ma solia. O tagata o le lalolagi i aso o Noa na tafiesea i le lolo. Ae ina ua toe nofoia le lalolagi, sa toe taumamao foi tagata mai le Atua ma fetaiai ma ia ma le ita tele, ma tetee atu ia te ia. O i latou na faasaʻolotoina e le Atua mai le nofo pologa i Aikupito, sa mulimuli atu foʻi i lea lava tulagaaʻao. Ae peitai, ina ua uma le mafuaaga, na sosoo ai ma le aafiaga; ua leaga le lalolagi.

Malo o le Atua i faalavelave

Na oo mai le pulega a le Atua i se faalavelave. Na pulea e solitulafono i le lalolagi. O leo o i latou na aafia i le matau'a ma le inoino o tagata na alalaga mai i lalo o le fata faitaulaga mo le tauimasui. Ua sauni le lagi uma, i le afioga a le Atua, e o mai e laveai i ona tagata filifilia. E tasi le upu mai ia te ia, ma o uila o le lagi semanu e pauu i luga o le lalolagi ma faatumulia ai i le afi ma le afi. Semanu e na o le fetalai mai o le Atua, semanu e i ai faititili ma uila, semanu e gatete le lalolagi ma faaumatia mea uma.

E tupu le mea e leʻi mafaufauina

Na saunia e le au atamai faalelagi i latou lava mo se faaaliga mata'utia o le pule aoao a le Atua. O gaioiga uma sa mata'ituina ma le popole tele. Sa faatalitalia o le a faia le faamasinoga tonu, o le a faasalaina e le Atua tagata o le lalolagi. “A ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.” (Ioane 3,16:20,13) “Ou te auina atu lo’u Atalii pele. E latou te āva iā te ia.« ( Luka 1:4,10 NL ) Maʻeu le alofa mutimutivale! E lei afio mai le Mesia e faasala i le lalolagi ae ia faasaoina. “O le alofa lava lenei, tatou te leʻi alolofa i le Atua, a ua alofa mai o ia iā i tatou ma auina mai lona Alo e fai ma togiola mo a tatou agasala.” ( XNUMX Ioane XNUMX:XNUMX ).

Na matuā maofa le vateatea i le onosaʻi ma le alofa o le Atua. Ina ia faasaoina le fanau a tagata paʻuʻū, na avea le Alo o le Atua ma tagata ma aveese lona palealii ma ona ofu tautupu. Na avea o ia ma tagata mativa ina ia tatou mauʻoa e ala i lona mativa. Ona sa tasi o ia ma le Atua, na o ia lava na mafai ona faataunuuina le faaolataga. Faatasi ai ma lena sini, na ia malie moni lava e tasi ma le tagata. Faatasi ai ma lona leai o se agasala, na te tauaveina i ona luga soo se solitulafono.

O se alofa e tuuina atu mea uma

O le alofa na faaalia mai e le Mesia e lē o malamalama i ai tagata. O se mealilo e le mafaamatalaina i le mafaufau o le tagata. Na tuufaatasia moni lava e le Faauuina le natura agasala o le tagata ma lona lava natura e leai se agasala, aua o lenei faatinoga o le faamaulalo na mafai ai ona ia sasaa atu ana faamanuiaga i luga o le fanau pa'ū. O le auala lea na ia mafai ai ona tatou auai i lona tagata. E ala i le faia o ia lava e fai ma taulaga mo le agasala, na ia tatalaina ai se avanoa mo tagata e tasi ma ia. Na ia tuu o ia lava i le tulaga faaletagata ma mafai ai ona mafatia. O lona soifuaga faalelalolagi atoa o se sauniuniga mo le fata faitaulaga.

Ua faasino atu i tatou e le ʻAufaauuina i le ki i ona mafatiaga uma ma lona faalumaina: o le alofa o le Atua. I le faataoto tatou te faitau ai: “A ua ia auina atu lona atalii ia te i latou, ua faapea ifo ia te ia lava, E matatau i latou i loʻu atalii.” ( Mataio 21,37:XNUMX ) Na toe paʻuʻū ese Isaraelu anamua mai le faatuatua. Na afio mai le Mesia e vaai pe i ai se isi mea e mafai ona ia faia mo lona tovine. Na ia tu i luma o tagata ma faaali atu ia i latou lona tulaga moni.

O ē fiafia i le oti e tatala atu i ai ma loimata

‘Ua iloa atu o ia e ē galulue vine, ‘ona fai ane lea o i latou ‘iā te i latou, ‘O le suli lenei; o mai ia, tatou fasioti ia te ia ma fai lona tofi! Ona latou puʻeina lea o ia, ma tutuli atu iā te ia i tua o le togāvine, ma fasioti iā te ia.” ( fuaiupu 38.39, 23,37.38 ) Na afio mai le Mesia i lona lava aiga, ae e leʻi talia o ia e ona tagata. Na latou taui atu iā te ia le lelei i le leaga, o le alofa i le ʻinoʻino. Sa matua faanoanoa lava lona loto a o ia vaavaai atu ia Isaraelu ua see atu pea lava pea. A o ia vaavaai atu i le aai paia ma mafaufau i le faamasinoga o le a oo mai i ai, sa ia tagi masusu: ‘Ierusalema e, Ierusalema e, o oe o lē fasioti le ʻauperofeta ma fetogi i maa ē na aauina atu iā te oe! Ua faafia ona ou manao e faapotopoto i lau fanau e pei ona ofaofatai e le matuamoa lana toloai i lalo o ona apaau; ma e te leʻi manaʻo i ai! faauta, e tuua lo outou fale ia faatafunaina.« ( Mataio XNUMX:XNUMX, XNUMX ).

O Lē na Faauuina sa “inosia ma tuulafoaiina e tagata, o le tagata faanoanoa, ma ua masani ma le faanoanoa” ( Isaia 53,3:18,5 ). ‘Ua pu‘e lima leaga ‘iā te ia ma fa‘asatauroina. Na tusi le faisalamo e faatatau i lona maliu: “Ua siosiomia aʻu e noataga o le oti, ma ua ou fefe ai i tafega o le malaia. Ua siosiomia a'u e noataga o le oti, ma ua faatoilaloina a'u e maea o le oti. Ina ua ou fefe na ou valaau atu iā Ieova ma alaga atu i loʻu Atua. ‘Ona fa‘afofoga mai lea o ia i lo‘u leo ​​mai lona malumalu, ‘ua o‘o atu fo‘i la‘u ‘alaga i ona luma i ona taliga. Sa lulu ma luluina le lalolagi, ma sa luluina faavae o mauga ma luluina, ona o lona toasa. ‘ua alu a‘e fo‘i le asu mai lona isu, ma fa‘aumatia ai le afi nai lona gutu; Na oso mai le afi mai ia te ia. Na ia ifo i le lagi ma alu ifo, ma sa i lalo o ona vae le pogisa. Ua tiʻetiʻe foʻi o ia i le kerupi ma lele, ua lele aʻe o ia i le apaʻau o le matagi.”— Salamo 11:XNUMX-XNUMX .

Ina ua uma ona faamatala atu le talafaatusa i le tovine, ona fesili atu lea o Iesu i lana ʻaufaalogologo, “Pe a sau le alii o le togāvine, se ā se mea na te faia i ē galulue vine leaga?” O i latou na faalogo i le Mesia, sa iai i latou o ē na fuafuaina lona maliu. Peitaʻi, ona o lo latou naunau tele i le tala, na latou tali atu ai, “E na te faaiʻuina le leaga i ē amio leaga, ma na te tuʻuina atu foʻi lona togāvine i isi tagata galulue vine, latou te avatu iā te ia ona fua i ona po e tatau ai.” ( Mataio 21,41:XNUMX ). Latou te leʻi iloa ua na ona latou faia lava o latou lava faamasinoga.

sosoo ai

Iloiloga ma le Herald, Iulai 17, 1900

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.