O Le veli i le Tusi Paia ma le Eseesega o Aganuu: Fa'aaloalo, Tausaafia, ma le Atamai o le Talalelei.

O Le veli i le Tusi Paia ma le Eseesega o Aganuu: Fa'aaloalo, Tausaafia, ma le Atamai o le Talalelei.
Adobe Stock - Anne Schaum

E oo lava i se lalolagi ua iloga i suiga faifaipea ma aganuu eseese, o loo i ai lava mataupu faavae o le migao ma le tausaafia. O foliga vaaia e pei o ufiulu e mafai ona auina atu ai faailoilo ma saunia ai le ala mo le talalelei. Saunia e Kai Mester

Taimi faitau: 10 minute

O le veli ua uma ona fai ulutala mo ni nai taimi. Ae maise o le burqa, o le ufiufi atoa o tamaitai i nofoaga Mosalemi e pei o Pakisitana ma Afghanistan, ma lona faasaina i nisi o atunuu Europa. O le ofuina o ufiulu i aoga ma sauniga lotu i Europa ua avea foi ma popolega mo le toatele o tagata.

O loo taʻua foʻi e le Tusi Paia le veli o le fafine: “A o fafine uma e tatalo pe vavalo ma le lē ufiufia, ua leaga ai o ia i lona ulu. [e] mo le toatasi O se faamamaluga i le fafine le ofu uumi o lauulu; auā ua foaiina atu ia te ia lona lauulu umi e fai ma ufiufi.” ( 1 Korinito 11,5.10:XNUMX, XNUMX ).

Muamua Tusi i Korinito

O le Tusi Muamua i Korinito ua mafatia ai le toatele o le au faitau. Pe e lē o faapea mai ea e sili ona nofofua tagata e leʻi faaipoipo ma fafine ua oti a latou tane ( 1 Korinito 7,8:7,50 )? Pe e lē o faapea mai foʻi Paulo i le va o laina, e sili ona nofo pologa i pologa nai lo le tau mo le saʻolotoga (21:XNUMX-XNUMX)?

Ona i ai lea o le mataupu lona valu e uiga i aano o manu na taulagaina i tupua, lea e le tatau ona aina ona o le mafai ona faatoilaloina o e vaivai i le faatuatua. Pe le feteenai ea lenei mea ma le faaiuga a le Fono a le Aposetolo (Galuega 15)? Na faaauau le faamatalaga a Paulo e mafai ona tatou faaaogāina le Talisuaga a le Alii e fai ma faamasinoga ma atonu o le a tatou vaivai ai pe mamaʻi ai, po o le oti vave foʻi ( 1 Korinito 11,27.30:14, 15,29 ). Ua faaopoopo i lenei mataupu le mataupu e 14 e uiga i gagana, lea ua avea ma totonugalemu o le gaoioiga faagaeeina, ma le fuaiupu lea e faavae ai e Mamona a latou faiga o le papatisoga mo e ua maliliu (14,34:35). O le mataupu e XNUMX o loo i ai foi le fuaiupu o loo faapea mai e tatau ona filemu tamaitai i le ekalesia (XNUMX:XNUMX–XNUMX). Aisea ua tele ai faamatalaga i lenei tusi e uigaese ia i tatou?

O le ki i le malamalama: Sa faasatauroina Iesu

O tusi a Paulo e le o se faaaliga fou o le tulafono. Na te le folafola atu pe faatuina foi ni aoaoga faavae fou faatasi ma i latou. O Paulo lava ia o loo faamatalaina auiliili le matafaioi o loo ia vaai ia te ia lava: o se aposetolo (aauina) a Iesu o lē ua filifili e le folafola atu se isi lava mea e ese mai ia Iesu Keriso ma o ia na faasatauroina (1 Korinito 2,2:XNUMX). Mai lenei mea e tatau ona tatou faaiʻu ai o mea uma na tusia e Paulo o se atinaʻe ma o se faʻaoga aoga, o se vaega o tulaga o mea na soifua ma folafola atu ai Iesu. O Iesu, lo tatou Alii ma le Faaola, o le Upu na liutino tagata, o le Torah na liutino tagata o tusi e lima a Mose na fofola ma folafola atu e perofeta o le Feagaiga Tuai. E le mafai la ona tatou malamalama i se tasi o mataupu o loo i luga e aunoa ma le faamautinoaina o i tatou lava i Evagelia ma le Feagaiga Tuai po o le fea mataupu faavae o loo faaaogaina e Paulo i tulaga taitasi. O le a le mataupu faavae o loo faavae ai lona tulaga manaomia e fai se veli mo tamaitai?

Gagau ma le agasala

I mataupu muamua o le Tusi Muamua i Korinito, o loo tautala tele ai Paulo faasaga i le agasala: e aofia ai le lotoleaga (mataupu 3), le faitaaga (mataupu 5) ma le faamasinoga (mataupu 6). E faapefea ona i ai se sootaga o le veli ma le agasala? Pe na ia puipuia mai le fuā, faitaaga, ma finauga faaletulafono i le va o tagata talitonu?

I le faaiʻuga o lana tusi, na tautala atu ai foʻi Paulo i le lagolagoina o le lafoaʻia o le agasala e ala i le satauro: “Ou te oti i aso uma lava!” (15,31:1,18) O le maliu o le aposetolo i aso uma o le aafiaga lea o le upu e uiga i le satauro (2,2. 15,34) ma o le Mesia na faasatauroina (XNUMX:XNUMX) o le totonugalemu lea o lona soifuaga. O lenei oti e malepe ma le agasala. Na ia uunaʻia lana ʻaufaitau ina ia faia foʻi faapea: “Ia outou faautauta ma aua le agasala!” (XNUMX)

O le veli i le Feagaiga Tuai

O loo tautala foʻi le agaga o valoaga i le mataupu o le ufiufi o ulu. E ala mai ia Ellen White, na ia tusia ai ma le mautinoa e uiga i le veli sa ofuina e Repeka ma isi fafine i le Feagaiga Tuai (Kenese 1:24,65; Pese o Pese 4,1.3:5,7; 1860:XNUMX). Na ia tusi pe tusa o le XNUMX: “Na faasino atu aʻu i tagata o le Atua i aso anamua. E tatau ona ou fa'atusatusaina le faiga o ona lavalava i aso nei. Maʻeu se eseesega! Maeu se suiga! I aso la, e le'i fa'amata'utia la'ei fafine e pei o aso nei. I luma o tagata sa latou ufiufi o latou mata i se veli. Talu ai nei, ua avea tifiga ma mea e maasiasi ai ma mataga...Ana le o ese le nuu o le Atua mai ia te Ia, semanū e i ai se eseesega iloga i le va o o latou ofu ma ofu o le lalolagi. O pulou laiti, e mafai ona e vaʻaia ai foliga atoa ma le ulu, e faʻaalia ai le leai o se amio saʻo.« (Molimau 1, 188; vaai. molimau 1, 208) O iinei e foliga mai na fautuaina ai e Ellen White le lapopoa, sili atu ona puipuia o pulou o lenei vaitau, e ui i lea e leai se veli mata i sasae. Atonu e uiga i le fa'aaloalo po'o le leai o se fa'aaloalo? E uiga i le matuia ma le mama i le tasi itu ma le limafoai agasala ma le faitaaga i le isi itu?

O se faailoaga o le le manatu faapito?

O le vaega ogatotonu o le uluaʻi Korinito o loʻo faʻatatau i foliga o le le manatu faapito i le faatinoga. O lea ua tatou faitau faalua ai: “Ua faatagaina mea uma ia te au – ae le aoga mea uma! Ua faatagaina aʻu mea uma, ae ou te lē manaʻo e pule mai se mea iā te aʻu, e lē ati aʻe ai mea uma!« (6,12:10,23; 8,13:XNUMX) I inei, e foliga mai o loo manatu mamafa le aposetolo i mea e mautinoa e lelei. tulaga, ae e lelei i lalo o isi e le. Ae o le mea lena o loo fautua mai ai le talaaga, lea e tautala i aano o manu na fasia i tupua. Ua faalolotoina le manatu i fuaiupu o loo mulimuli mai: “O lenei, afai e tausuai loʻu uso i se meaʻai, ou te lē toe ʻai i aano o manu e faavavau, ina neʻi ou tausuai i loʻu uso.” (XNUMX:XNUMX).
Ae aiseā e lē manaʻo ai Paulo e avea o ia ma mea e faasoesa i se tasi? Na ia faamatala auʻiliʻili lenei mea: “Auā e ui lava ina ou saʻoloto mai i tagata uma, a ua ou faia aʻu lava ma pologa i tagata uma, ina ia ou maua atili ai. ‘Ua ‘avea a‘u e pei o le Iutaia i tagata Iutaia, ‘ina ‘ia ‘ou maua ai tagata Iutaia; ‘Ua ‘avea a‘u ‘iā te i latou o ē nonofo i le tulafono e peiseaī ‘ua ‘ou i lalo o le tulafono, ‘ina ‘ia ‘ou maua ai ē o i lalo o le tulafono; ‘Ua ‘avea a‘u ‘iā te i latou e aunoa ma le tulafono, e peiseaī ‘ua leai a‘u i le tulafono – e ui ‘ina ‘ou te lē o nofo i le tulafono i luma o le Atua, a o lo‘o i lalo o le tulafono a Keriso – ‘ina ‘ia ‘ou maua ai ē e aunoa ma le tulafono. ‘Ua ‘avea a‘u e pei o lē ‘ua vaivai i ē ‘ua vaivai, ‘ina ‘ia ‘ou maua ai ē ‘ua vaivai; Ua avea aʻu ma mea uma i tagata uma, ina ia ou faaolaina nisi i mea uma lava.” (9,19:22-XNUMX)

Talu ai na maliu Paulo faatasi ma Iesu ma o loo soifua nei Iesu i totonu ia te ia, ua ia manao ai e manumalo i le toatele o tagata ia Iesu. Ona o lenei mea ua ia faia ai taulaga tetele: “Ou te faatoʻilaloina loʻu tino ma pulea ina ia ou lē folafola atu i isi ma taʻuleagaina ai aʻu lava.” (9,27) O lea la, o le veli o se tasi lea o mea e tatau ona faaaogā i le mea o loo iai e malamalama ai. e fa'aalia le amiosa'o ma fa'atosina isi nai lo le fa'ate'aina? Pe mafai ea ona avea le veli ma se faailoaga o le le manatu faapito?

E oo mai le malo o le Atua e aunoa ma le sauā

E matuā mataʻina lava mau o loo mulimuli mai a Paulo: “Afai ua valaauina se tasi ina ua peritomeina, aua neʻi taumafai o ia e faaleaogaina; ‘Āfai e ta‘ua se tasi e le‘i peritomeina, ‘aua ne‘i peritomeina o ia. O le peritomeina o se mea noa, ma o le le peritomeina o se mea noa, ae o le tausia o poloaiga a le Atua e leai se aoga. Ia tumau tagata uma i le setete na valaauina ai i latou. Afai ua valaauina oe o se pologa, aua le popole! Kae kafai e mafai o saoloto koutou, e ‵tau o fakaaoga ne koutou... Uso e, ke tumau i te ‵nofo o tino katoa i mua o te Atua i te koga telā ne kalagagina ei a ia.” ( 1 Kolinito 7,18: 21.24-7,8, XNUMX ) Ne talia ne tino Iutaia ke tumau i te ‵nofo atu i ei. Iutaia, Eleni Eleni , fafine fafine, tane tane etc. E mafai foi e le Atua ona ausia mea silisili e ala i tagata nofofua po o fafine ua oti a latou tane (XNUMX:XNUMX).

Ua faamanino mai e Paulo e lē o taʻua i le Tusi Paia le faasaʻolotoina (pologa, fafine) po o se fouvalega. E le tetee o ia i suiga lelei. Muamua ma le sili, e uiga i le oʻo atu i tagata mo le Atua, ma e tupu lenei mea e ala i le faʻamalamalamaina o lo tatou malamalama i le nofoaga na tuʻuina ai i tatou e le Atua, nai lo le faʻaalia o ni tagata fouvale, tagata faʻamalosia aia tatau a tagata poʻo ni tagata muamua.

Ua iloa e Paulo e lē mai lenei lalolagi le tala lelei, a lē o lea, o le a fetagofi Kerisiano moni i auupega, faaaogā faiga sauā e ausia ai o latou sini, ma amata ai fouvalega ma taua. Na fetalai Iesu: “E lē mai le lalolagi nei loʻu malo; Ana mai le lalolagi nei loʻu malo, po ua tau aʻu auauna, ina neʻi tuuina atu aʻu i lima o tagata Iutaia.” ( Ioane 18,36:5,5 ) “Amuia ē agamalu, auā e fai mo latou tofi le nuu!” ( Mataio XNUMX . XNUMX)

Pe na lamatia ea fafine i Korinito i le sasaa atu o le agaga o le agamalu e ala i le aveesea o le veli ma tuu le feʻau a Iesu i se malamalama sese?

Tautala i le gagana a lo'u tuaoi

“Ia faia mea uma ma le faautauta ma le maopoopo!” ( 14,40:14 ) E tāua tele lenei mea iā Paulo. Aua e faapefea ona tatou manumalo i tagata mo Iesu? Afai tatou te le tautala i la latou gagana faaleaganuu, o le a tatou le oo atu ia i latou nai lo le tatou le tautatala i la latou gagana. O le mea tonu lava lea o loʻo talanoa ai Paulo i le mataupu e 14,9, lea na ia faʻamatalaina ai le aoga o le meaalofa o gagana ma faʻamamafa ai o le mea e leaga ai e itiiti se aoga pe a le malamalama (13: 1-11). O le gagana fa'ale-aganu'u e aofia ai le amio sa'o ma le fa'atonu, e aofia ai lavalava, lauulu, tu ma aga, tu ma aga fa'aaloalo, amio, fa'apea fo'i uiga e manatu fa'apitoa i se aganu'u, o lona uiga o le fa'atuatuaina fa'aosofia, tauleleia ma le mata'u i le Atua. O le tulaga tonu lea o loo tu ai le veli i le XNUMX Korinito XNUMX.

Fa'aaloalo i le aganuu a lo'u tuaoi

Ua see mai Paulo mai le mataupu o aano o manu na osi i tupua i le autu o le veli i upu nei: “Aua tou te faatausuai i Iutaia, ma Eleni, po o le ekalesia a le Atua, faapei ona ou ola i mea uma lava e faafiafia ai tagata uma, ou te le saili atu. o lo'u lava manuia, a o le manuia o isi tagata e toatele, ina ia faaolaina i latou. Ia faaaʻoaʻo mai iā te aʻu, e pei foʻi ona ou faaaʻoaʻo iā Keriso!” ( 10,32-11,1 ) Ona ia taʻusalaina lea o le aganuu fou a fafine e lē ufiufia ulu i sauniga lotu. E lē o se masani lea a tagata Eleni po o tagata Iutaia, e pei ona ia faamamafaina i le faaiʻuga o ana faamatalaga: “E lē o iā i matou se masani faapea, e faapena foʻi lotu a le Atua.” ( 11,16:11,10 ) Sa manatu i ai o ni amioga matagā ma le lē mamā. le mamalu, e oo lava i agelu na ma i ai (5:22,5). Aua o le ufiulu o le taimi lava e tasi o se faailoga o le eseese o matafaioi a alii ma tamaitai ma auauna atu, e faapea, i le tele o tulaga o le olaga e faaopoopo atu ai le eseesega o itupa i ofu, o se mataupu faavae faale-Tusi Paia (Teuteronome XNUMX:XNUMX).

Eseesega faaleaganuu

O se mataupu faaleaganuu lenei ua faaalia i tusitusiga a Paulo e faapea, soo se tagata e ufiufi lona ulu i le tatalo, ua ia faalumaina le Atua (1 Korinito 11,4:2). Ae e le o taimi uma na i ai. I taimi o le Feagaiga Tuai, sa ufiufi foi e alii o latou ulu i luma o le Atua. Ua lipotia mai ia i tatou e Mose, Tavita ma Elia (Esoto 3,6:2; 15,30 Samuelu 1:19,13; 6,2 Tupu 11,13:15) ma e oo lava i agelu i le nofoalii o le Atua (Isaia 4:6,5). Ua finau mai foʻi Paulo i lenei mau: “Ia outou faamasino iā te outou, pe e tatau i se fafine ona tatalo i le Atua e lē ufiufia! Pe e le‘i a‘oa‘o ‘ea ‘ea e le natura ‘iā te ‘outou, o se mea e lē mamalu i le tane le ‘ofu uumi? I le isi itu, o se faamamaluga mo se fafine le ofuina o lauulu uumi; auā ua foaiina atu ia te ia le lauulu uumi e sui aʻi le ufiufi.” ( XNUMX:XNUMX-XNUMX ) O le mea moni, i le Feagaiga Tuai sa faapitoa lava le faamamaluina o se tane e fai lona lauulu uumi. Aua o lena mea na faaalia ai o ia e matua faapaiaina lava i le Atua (Numera XNUMX:XNUMX).

O le a se aafiaga o le a i ai i aso nei pe afai e fai e le au faitau ni veli, pulou po o pulou? E faapefea ona malamalama lo tatou sosaiete i lenei mea? Atonu o se faailoga o le amiolelei ma le ogaoga? Pe o le a atili ai ona maufaatuatuaina le Atua? Pe tatou te manumalo ea nisi tagata ia Iesu?

Le veli i Islama

O lo'o i ai pea aganu'u i aso nei o lo'o manatu ai le veli e sili ona ogaoga, lelei ma mata'u i le Atua mo fafine, mo se fa'ata'ita'iga i totonu o Isalama. Afai e ola se fafine i se aganuu faapena ma/pe manaʻo e oʻo atu i tagata o lena aganuu, o le a ia ola i le agaga o le Aposetolo o Paulo. E tusa lava pe i nisi o atunuu (e pei o Turkey) e na o se toaitiiti i lenei aganuu o loo ofuina pea le veli ona o le tele o tamaitai faalelalolagi ua uma ona aveese ona o faatosinaga papalagi, aua o le toatele o le veli o loo tumau pea o se uiga o se tamaitai e mataʻu i le Atua i totonu o le atunuu. o le uiga sili ona lelei, o le ofuina o le veli e aoga. E iai se uiga lelei o le veli i le Tusi Paia ma le agaga o valoaga. E fautuaina e ofuina e fai ma faʻailoga o le amiolelei ma le mama. Ae ui i lea, i le aganuu i Sisifo i aso nei e naʻo lenei uiga i liʻo filifilia, mo se faʻataʻitaʻiga i totonu o Mennonites, oe nonofo i o latou lava kolone i Amerika i Matu ma Saute. E oo lava i aganuu i sasae, o lona uiga faale-Tusi Paia o loo tumau pea e oo mai i lenei aso.

O le pulou ma le pulou i le Aso Fitu

E le'i taofia Ellen White i lana faiga masani i le 1860. Pe tusa o le 1901 sa ia tusia ai e uiga i se sauniga lotu Aso Fitu: “O le au faalogologo o se vaaiga uiga ese, aua ua aveese e tuafafine uma o latou pulou. Sa lelei lena. O lenei vaaiga lelei na faagaeetia ai au. E leai se tasi na tatau ona u'u o latou ua e tilotilo i luga o se sami o fugalaau ma lipine. Ou te talitonu e aoga mo isi nuu e mulimuli i lenei faataitaiga.« (Fa'asalalau Manuscript 20, 307) E iai foʻi se ata o loo talaʻi ai Ellen White e aunoa ma se ufiufi i le 1906. O le fasefulu po o le limasefulu tausaga e mafai ona faia se eseesega tele pe a oʻo mai i tu ma aganuu.

O le amioatua moni

E tolu isi upusii ua fa'amoemoe e fa'aalia ai e le o uiga i fafo o le amiolelei, ae e uiga i le amioatua moni, lea e fa'aalia manino i taimi eseese ma aganuu eseese. (O le tulafono a le Atua, o le mea moni, e tumau pea le le aafia i lenei mea. E le tatau lava ona tatou taliaina elemene leaga mai se aganuu po o se gagana! O le a tuuina mai e le Atua ia i tatou le poto e faaaoga ai aganuu ma gagana i lalo o le taitaiga a lona Agaga.)

Le gagana ofo

So'o se tasi e fa'atauaina le Sapati i so'o se itu e tatau ona sau i le sauniga ma le mama ma fa'aofuina lelei ma fa'alelei. Aua…o le le mama ma le le mautonu e afaina ai le Atua. O nisi na manatu o se isi lava ufiufi ulu e ese mai i se pulou la e le talafeagai. O lenei mea e matua fa'atele. E leai se mea e fai i le mimita i le ofuina o se vaomago faigofie po o se pulou silika. O le ola faatuatua e mafai ai ona tatou laei faigofie ma faia le tele o galuega lelei tatou te tulaga ese ai. Ae afai tatou te leiloa lo tatou fiafia i le faatulagaina lelei ma le matagofie i lavalava, ua tatou lafoaia le upu moni. Auā o le mea moni e lē ta‘uleagaina lava, a e viia pea. E vaai tagata lē talitonu i ē tausia le Sapati o ni tagata lē faaaloalo. Afai o le a faia e tagata o latou laei ma le le faaeteete ma i ai ni uiga mataga, ma le le mama, o le a faamalosia lenei lagona i tagata le talitonu.” (Meaalofa Faaleagaga 4b [1864], 65)
»A outou ulu atu i le fale tapuai, aua nei galo o le fale lenei o le Atua; Faaali atu lou faaaloalo e ala i le aveese o lou pulou! O loo e i ai i luma o le Atua ma agelu. Aoao lau fanau ia faaaloalo foi!” (Fa'asalalau Manuscript 3 [1886], 234)

“Ia faataitai le migao seia avea ma se vaega o outou!” ( Child Guidance, 546) I aganuu i Sasae, o le migao e aofia ai, mo se faataitaiga, o le aveese o ou seevae (Esoto 2:3,5; Iosua 5,15:XNUMX). O le a le mea ua manatu o se faailoaga o le migao ma le faaaloalo i la tatou aganuu?

O se lapataiga mulimuli

“E le sili ea ona popole se tasi i fesili o pulou, o le fale, o meaai ma meainu, nai lo mea e fiafia i ai e faavavau ma le faaolataga o agaga! O nei mea uma e le o toe umi ae avea ma mea o le taimi ua tuanaʻi.” (Lauga ma Lauga 2, [lauga mai ia Setema 19.9.1886, 33], XNUMX)

O le taimi lava e alu ese ai le veli mai le talalelei, o le taimi lava e ofuina ai pe le ofuina o le a vavae ese mai le migao, amiolelei ma le faaolataga o agaga, o le taimi lava e taitai atu ai i le faavasegaina ma le faaesea, ua le faamamaluina le Atua. E fa'apea fo'i i le tele o foliga fa'ale-aganu'u ma tu ma aga.

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.