Le Faʻaumatiaga o Ierusalema ma le 11/XNUMX: Microcosms o le Iʻuga

Le Faʻaumatiaga o Ierusalema ma le 11/XNUMX: Microcosms o le Iʻuga
Adobe Stock – AIGen

E lua faʻataʻitaʻiga o mea o loʻo i luma e sili atu ona tatou aʻoaʻoina mai ai. Saunia e Alberto Treiyer.

Taimi faitau: 19 minute

Sa umi ma matua vaivai le aso. Ua uma le taua tele i le va o Iesu ma taʻitaʻi lotu o le aai o Ierusalema. Ona o le aveesea o le mamalu o le Atua, lea ua le toe natia i se ao e pei ona sa i ai muamua, a ua i ai nei i le tino tagata ( Ioane 1,9.14:23,38, 39 ), na iu ai ina alu ese le afioaga faalelagi mai le maota o le Atua i Ierusalema ( Mataio XNUMX:XNUMX ). -XNUMX). Peitaʻi a o aʻe lemū le ʻausoo i le Mauga o Olive ma liliu, na toe fesagaʻi foʻi i latou ma le vaaiga matagofie o le Malumalu o Ierusalema.

»Mo le sili atu ma le fasefulu tausaga, o le tamaoaiga, galuega ma faatufugaga faufale na faʻatagaina ai lenei malumalu e faʻateleina le matagofie. Na saosaolaumea Herota le Sili i le matagofie o lenei fale mataʻina mai ʻoa a Roma ma ʻoa a tagata Iutaia; E oo lava i le emeperoa o le emepaea o le lalolagi na foaʻi atu mo ia: o poloka tetele o maamora paʻepaʻe, e foliga mai e pei o ni tala faafagogo, na aumai mai Roma.” (finauga tele, 24) E lētioa a mitamita foʻi le ʻausoo i lenei fale. O a latou miti na taamilo i lenei aai ma Iesu o le a avea ma Tupu o Ierusalema i le lumanai.

»Ai e, vaai! Oka ni maa! Ae o a ituaiga o fale?“(Mareko 13,1:21,5) “ua teuteuina i maa matagofie ma meaalofa ua faapaiaina” (Luka XNUMX:XNUMX), o le tala lea a se tasi o i latou. Ae o lagona o le Alii e leai lava se mea e iloa ai e uiga faatauvaa o le tagata lea e masani ai tagata uma. Na ofo tagata uma, ona tali atu lea o Iesu, “Tou te le iloa ea nei mea uma? E moni ou te fai atu ia te outou, o le a i ai iinei e leai se maa e le liliuina e tumau pea o lē e lē vavaeeseina!” ( Mataio 24,2:XNUMX ).

Microcosms o aso anamua

O upu faateʻia a Iesu e uiga i le malumalu o le Atua ma lona aai na faaiʻu ai le tele o lapataʻiga faavaloaga ia Isaraelu na tuuina atu e le Atua ia Isaraelu a o leʻi oo i le “Aso o Ieova”. Ua uma ona folafola atu e le au perofeta lenei aso o le faamasinoga i aai o o latou taimi ua sili atu a latou agasala i le fua o le onosai faalelagi. O lo latou malepelepe sa mata'utia Microcosms o le faamasinoga o le a faia i le iʻuga o le lalolagi e pei o se lalolagi ma paneta macrocosm e le maalofia. Ona avea ai lea o agasala e tasi na faatafunaina ai na aai o le a avea ma leo o le lalolagi atoa.

Na malamalama foʻi soo o Iesu i lenei mea. I le avea ai ma molimau i le afio mai o le Mesia folafolaina, na latou manatu ai... aso o le AliiO le aso e afio mai ai o ia ma faaumatia Ierusalema, o le aso lea e afio mai ai Iesu mai le lagi ma faaumatia ai lenei lalolagi o le agasala. O lea na o ni nai minute mulimuli ane na latou fesili ai, "O afea e tupu ai lenei mea, ma o le a le faailoga o lou toe afio mai ma le iʻuga o le lalolagi?" i lona toe foi mai, ona latou toe fesili atu lea ia i latou: “Le Alii e, po ua e toe faafoisia mai ea le malo ia Isaraelu i le taimi nei?” (Galuega 24,3:1,6)

O le aso o Ieova

O le ā na fai mai ai perofeta anamua e uiga i le “aso o Ieova”? Ia avea ma aso oona

  • o le aso o le toasa” ( Esekielu 22,24:2,22; Auega 1,15:XNUMX; Sefanaia XNUMX:XNUMX ).
  • o le aso o le fefe ma le atuatuvale” ( Sefanaia 1,15:13,6; Isaia 19,16:30,5ff; 7:1,15; Ieremia 16:12-15; Ioelu XNUMX:XNUMX-XNUMX; Opetaia XNUMX-XNUMX ).
  • o se “aso o le taui ma sui”, “faasalaga”, “faaumatiaga ma le faafanoga” ( Isaia 34,8:63,4; 46,10:47,4; Ieremia 50,27:28; 1,15:XNUMX; XNUMX:XNUMX-XNUMX; Sefanaia XNUMX:XNUMX ),
  • o le aso o le pouliuli ma le pogisa” ( Esekielu 30,2:3-1,14; Sefanaia 15:5,18-20; Amosa XNUMX:XNUMX-XNUMX ).
  • se aso o Shopharsound ma o le iliina o le leo i aai nofo ‘olo ma ‘olo maualuluga.” ( Sefanaia 1,16:XNUMX ).

I lenei tulaga mataʻina, pe e tatau ea ona tatou manatu o le Atua e soona soona fai, e pei ona masani ai tagata? Leai. Ina ia leai se masalosalo e uiga i le tonu o ana faamasinoga, ua tatou vaaia ai o loo valaau o ia i le faamasinoga faalelagi mo le suesueina. Pe a uma lana faamasinoga ona faalaa ane lea o ia (Kenese 1:18,20ff; Sefanaia 1,12:7,9; Tanielu 10:XNUMX-XNUMX).

E le gata i lea, e le gata i agelu e tatau ona logoina e uiga i le faamasinoga ua amata e le Atua faasaga i le malo ua molia. E tatau foʻi ona logoina tagata o nonofo i aai o loo faamataʻuina i le faatafunaga. O le māfuaaga lenā na avea ai avefeʻau a le Atua e folafola atu le faamasinoga, ma avea o ni faamasino ( Hosea 7,1:2-8,13; 9,9:10,2; 13:12; 1,12:XNUMX; XNUMX, XNUMX ). E ui i lapataʻiga a le Atua, ae na faaauau pea ona faateʻia tagata lē talitonu i lenā aso, “o ē ua taooto i luga o latou vae, ma faapea ifo i o latou loto, E lē faia e Ieova se lelei po o se leaga!” ( Sefanaia XNUMX:XNUMX ).

O le a le mea moni na faasalaina ai e le Atua tagata i na faatusa laiti o le Aso Mulimuli? E tusa ai ma Isaia, o lenei mea e faalumaina Aso Faavavau “o mata faamaualuga o tagata” ma faalumaina “le fa'amaualuga o tagata,” ina ia na o Ieova e faaeaina ( Isaia 2,11:12-14,12; 13:50,29-32; Ieremia XNUMX:XNUMX-XNUMX ). O le mafuaaga lena e oo mai ai le faatafunaga e ala i faatusa faaletagata fa'amaualuga, mo se faataitaiga »e uiga i tagata uma olo maualuga ma e uiga i mea taitasi puipui malo« o aai (Isaia 2,15:27,5). Maʻeu le lē aogā o talita puipui uma o loo i tua o loo taumafai ai le tagata e lalafi e aunoa ma le sulufaʻi atu i le nofoaga saogalemu e tasi ua ofoina mai e le Atua! ( Salamo 31,19:23; 36,7:8-91; XNUMX:XNUMX-XNUMX; XNUMX ).

Talu ai ona o le toʻatele o tagata, ona o le popole ma le fefe i le lumanaʻi, naʻo le mafaufau ia i latou lava ae le o toe mafaufau i tagata matitiva, o le faamasinoga o lena aso e faasaga i ai »tetele ma matagofie“O mea totino na latou fa'atatauina ma le le tonu. “Oi talofa ia te i latou o e faaopoopo le tasi fale i le tasi fanua, seʻia leai se avanoa e toe ai, ma nonofo ai na o outou i le ogatotonu o le laueleele!” ( Isaia 5,8.9:2,13, 14 ) O le faaaposetasi tau amio ma le pepelo faaleagaga o lena mea ua faamoemoe e ufiufi ai e lē sola ese mai i mata o le ʻauperofeta e oo lava i lalo o le ie matagofie o le tamaoaiga faaletino ( Isaia 4,12:14-XNUMX; Hosea XNUMX:XNUMX-XNUMX ).

A o mea uma e le o se pouliuli ma se faatafunaga i le aso o Ieova. Kafai e ‵ligi atu ne ia tena fakamasinoga ki luga i fakai ma‵sei, ka se mafai eiloa o galo i te Atua ke faka‵sao ne ia ana tino fakamaoni ( Isaia 1,11:12; 30,26.29; 3,16:12,17, 14,12; Ioelu 15,1:16ff ). E faapena foi, i le gataaga o le lalolagi, pe a Ia liligiina mai mala o Lona toasa i luga o le lalolagi uma, e tusa ai ma le Faaaliga, na te le faagaloina foi e ua totoe o e tausi i Ana poloaiga ( Faaaliga 17,14:XNUMX; XNUMX:XNUMX; XNUMX ). XNUMX; XNUMX:XNUMX ). I se isi faaupuga: e lua i le Microcosms o tagata anamua faapea foi i le tulaga o le paneta macrocosm O aso nei, o le Aso o Ieova o se aso o eseesega: o mala mo le lalolagi, a o le laveaʻiina ma le togiola mo tagata o le Atua.

O fa'amasinoga microcosmic e fa'asino i le fa'amasinoga atoa ma le fa'ai'uga.

E na o le lua lava faamasinoga o loo taʻua i le Tusi Paia: o le lolo pe tusa o le 4000 tausaga ua mavae (Kenese 1-6) ma le iʻuga lata mai o le lalolagi i le afi (8 Peteru 2:3,6-7,10). E ese mai i le 120 tausaga o le folafolaga a Noa, e lē tele ni mea ua tatou aʻoaʻoina e uiga i le auala na lapataʻia ai e le Atua le lalolagi a o leʻi iai le vai e uiga i le mala tele na tupu. Ae ui i lea, e tusa ai ma le mala lona lua o le lalolagi o loo tatou agai i ai, e le gata ua tatou maua le folafolaga a le au perofeta, ae faapea foi ma faamasinoga laiti i luma atu na asiasi mai ai le Atua i atunuu i aso ua mavae. Nai lo le vaavaai atu ma le lē mafaufau i tagata ma tuu atu i latou e taufetuli atu i le faaumatiaga mulimuli, ua tatou vaaia le Atua o loo faalaa ane pea lava pea e taofia le amioleaga ma taofia le fouvale o tagata mai le salalau atu i soo se mea a o lei oo i lona taimi.

Talu ai e na te faatapulaaina ana faamasinoga i nisi nofoaga ae faasaoina isi tagata, ua taʻua ai foi o faamasinoga alofa. Ua fa'amoemoe e fa'ailoa atu ai i tagata le tulaga mata'utia o lo'o i ai ma mea o lo'o fa'atalitali mai. O lenei mea na uunaʻia ai le perofeta e faapea mai: “O le taimi lava e taia ai e au faamasinoga le lalolagi, ona aʻoaʻoina ai lea o le amiotonu e ē nonofo i le lalolagi ( Isaia 26,9:XNUMX ) Ua toe tumu fale o le tapuaʻiga, ua fesilisili tagata i le tele o fesili ma ua faasolo ina tumu. sili atu ona matala i le talalelei.

Ae o ā laʻau o aʻoaʻiga e faaaogā e le Atua? E i ai i taimi uma lamala, afa ma mala? Pe na te faalaa ane sa'o i taimi uma? Leai. Ina ia aua neʻi faapogaia se afi tele ma le lalolagi atoa, e pei ona faatalitalia i le iʻuga o le lalolagi, e masani ona faaaogā e le Atua isi tagata e lē iloa o ia e faasalaina ai aai sauā, ae e leʻi oo atu a latou agasala i le tulaga o le onosai faalelagi. .

I lenei auala, na avea ai le emepaea o Asuria ma “faavae” o lona “toasa,” e ui lava e leʻi iloa e lona tupu (Isaia 10,5:7-4,17). O le taimi lava e faataunuuina ai e na aʻoaʻiga leaga le fuafuaga a lē na te faatuina ma aveesea tupu (Tanielu 6,20:21; 10,10:14-15), o le a vave loa ona faaumatia e le Atua “le faamaualuga” ma “mata faamaualuga” (Isaia XNUMX). :XNUMX). -XNUMX) e faasala foi i lenei nuu. “E mitamita ea le matau i lē na te ta? Pe mimita ea le ili i lē na te faaaogāina? E peiseaʻī e sasau e le laʻau lē siʻi i luga, e peiseaʻī e sii aʻe e le tootoo lē e lē o se laau!” (fuaiupu XNUMX)

Afai o faamasinoga a le Atua e faia e tagata aʻoaʻi sauā o ē latou te lē o iloa o loo latou faataunuuina le finagalo o le Atua, ua na ona faia e le atua le matafaioi o le faamasinoina o le iʻuga. I le avea ai o le na faia lenei lalolagi, na te aveesea ai lana puipuiga mai le aai ua faasalaina ma maua ai le avanoa i le faaumatia ma le fili. O le a faapena foi ona tupu i le lalolagi atoa pe a tatalaina matagi o tuinanau faaletagata e agelu e toafa ua tuuina e le Atua i tulimanu e fa o le lalolagi e taofia le amioleaga i le lalolagi atoa ma taofia le faaumatiaga mulimuli (Faaaliga 7,1: 3-7,2; cf. Tanielu XNUMX:). XNUMX).

Pe o iai pea ni microcosms o le faamasinoga mulimuli i aso nei?

O se iʻuga o le lalolagi e aunoa ma le nuu o Isaraelu ma leai sona malumalu? E le'i i ai lena i mafaufau o le au soo. Talu ai o aso ua mavae na oo mai ai le Aso o le Faavavau i luga o nuu faapaupau ma o latou lava tagata, sa latou manatu o le a tulai mai le faatafunaga o Ierusalema pe a faaumatia le lalolagi. I lenei auala na latou faʻafefiloi ai le microcosm o latou aso ma le macrocosm o le iuga. Ae na silasila Iesu i o latou faailoga tagata ma fefiloi maʻaleʻale na mea e lua. Afai e pupula o latou mata, o le a latou iloa ai foi o le faaumatiaga lata mai o Ierusalema e tagata Roma e lē o le iʻuga lea, ae ua na o se tasi o faaaʻoaʻoga o le faaumatiaga o le lalolagi ( 1 Korinito 10,6.11:XNUMX, XNUMX ).

E taitai atu ai i le fesili lenei: Ua tatou ola i se lalolagi o loo faataunuuina ai faailoga aoao ia na faasino i ai perofeta ma aposetolo o aso anamua faapea foi ma le Alo o le Atua. Pe mafai ona tatou faatalitalia ni faataitaiga laiti fou o le faatafunaga mulimuli? Ioe. O le mea tonu lava lea na fetalai ai Iesu i le taimi o le iʻuga: “A e faalogo outou i taua ma tala o taua,” o lana tala lea. Ae na ia lapataʻia foʻi e faapea: “Ia outou faaeteete, aua le atuatuvale; aua e tatau ona tutupu nei mea uma; ae o lea lava e lei oo i le iuga.” ( Mataio 24,6:XNUMX ).

I le senituri lona 20, ina ua tutupu taua e lua a le lalolagi, e toʻatele na talitonu ua amata le iʻuga. Ua galo ia i latou nei lava upu a le Alii o Iesu. Ua toe aufaatasi autau a malo i le faaiuga o le seneturi lava lea e tasi e faasaga ia Iraki, ma toe salalau atu foi le tala ua oo mai Amaketo, le taua mulimuli o le lalolagi o loo taʻua i le Apokalipise (Faaaliga 16,16:XNUMX). Ae e leʻi oo mai le iʻuga. “Auā e sii le taua e le tasi nuu i le tasi, e faasagatau foi le tasi malo i le tasi,” na faaauau ai le Alii o Iesu, “e oo mai foi oge, ma faamai, ma mafuie i lea mea ma lea mea. O nei mea uma o le Amataga o galuega.' O lona uiga, o faamasinoga ia e le'i taitai. E tusa lava pe lapopoa le fua o nei mea nai lo faamasinoga o aso anamua, o loʻo tumau pea e lei oo i le iuga lava ia.

Pe a faia faamasinoga a le Atua e ala i malosiaga leaga, e masani ona pagatia tagata amiotonu ma tagata amioletonu. O lea la, e tusa ai ma uputuu a Iutaia, na maliu Ieremia ona sa fetogia o ia i maa ona o lona valoiaina o le faaumatiaga o Ierusalema e Papelonia. Na ave faapagota Tanielu ma ana uō e toʻatolu faatasi ma isi na sao mai le faaumatiaga. O fetalaiga nei a le Faaola e faatatau i e le sala o e e mafatia i tulaga faapena: “Aua foi tou te matatau ia te i latou o e fasioti le tino, ae le mafaia e ia ona fasioti le agaga; Ae, ia outou matataʻu i lē na te mafaia ona faaumatia le agaga ma le tino i seoli!” (Mataio 10,28:XNUMX).

Faatasi ai ma nei faamasinoga faatapulaa, ua saili ai Ieova e fafagu tagata ma atunuu i le mea moni o le faamasinoga tonu ua lata mai, e le maua ai le alofa mutimutivale (Faaaliga 16).

“O le valoaga a le Faaola e uiga i le faamasinoga o le a oo mai i Ierusalema o le a i ai se isi faataunuuga. O le faatafunaga mata'utia o le muamua sa na o se ata itiiti o le lona lua. O le a le mea na tupu i le aai filifilia ua faaalia ai le faamasinoga o le a maua e le lalolagi e teena ai le alofa mutimutivale o le Atua ma soli ai Lana tulafono... o taunuuga o le teenaina o le pule a le lagi … O le talafaasolopito o aso ua mavae, o le faasologa e le gata o fouvalega, o taua ma fetauaiga, “o seevae uma o e na savavali i le taua, ma ofu talaloa uma ua toso i le toto” (Isaia 9,4:XNUMX) – o le a sa latou faatusaina i le mata'utia o lena aso o le a aveesea atoatoa ai le Agaga pulea o le Atua mai le amioletonu, ma o le a le toe taofia ai le sasao o tuinanau faaletagata ma le ita faasatani! Ona iloa ai lea e le lalolagi, iʻuga mataʻutia o le pulega a Satani, e sili atu nai lo se isi lava taimi muamua.” (finauga tele, 36)

E pei o aso anamua ma “ma le sa'o atoatoa e le mafaaseseina, e tausia e le Silisili Ese faamaumauga o nuu. A ia ofoina atu lona alofa tunoa ma valaau ia salamo, o le a le tapunia le tala. Ae a oo loa le fuainumera i se aofaiga ua faatulagaina e le Atua, ona amata loa lea o Lona toasa. Ona tusi lea o se paleni. O le onosai faalelagi ua i'u lava. Ua le toe fautua le alofa tunoa mo tagata."(Perofeta ma Tupu, 364)

“E tele lava le alofa mutimutivale ua ia faaali atu ia te i latou i le valaau atu mo le salamo; ‘ae a o‘o atu lo latou nofosala i se tapula‘a ‘ua fa‘atonuina e le Atua, Ua taofia e le alofa mutimutivale lana fautua ma ua amata ai le toasa."(Soifua o Paulo, 318)

Le vavalo faavaloaga o le faatafunaga o le Nofoaga Autu o Fefaatauaiga a le Lalolagi

Pe tusa ma le selau tausaga a o leʻi solo i lalo fale sa sili ona mataʻina i le lalolagi i Niu Ioka i le aso 11 o Setema, 2001, na vaaia ai e se tagata o le Adventist lenei mea na tupu ma faamatala ai māfuaaga na faataga ai e le Atua lenei mala e tupu. Sa ia faia lenei mea i le auala lava e tasi na faia e avefeau a le Atua i aso anamua. O a latou valoaga e le tutusa ma mea a Nostradamus poʻo se isi lava vavalo poʻo le lumanaʻi e liliu atu i ai tagata i aso nei e aunoa ma se faʻamatalaga moni e uiga i mea na tutupu.

I le tolu tausaga a o lumanai le faatafunaina o le aai o San Francisco i se mafuie i le 1906, na tautino atu ai e Ellen White o le a le pine ae asia le aai e le faamasinoga faalelagi (Mea na tupu i le aso mulimuli, 114). Na ia faasilasilaina foi e faapea "o mea na tutupu i le faalavelave i San Francisco o le a toe faia i isi nofoaga ... O faamasinoga ua uma ona oo mai," o lana faamalamalama mai lea, "o o se lapataiga o le faasalagae oo mai i aai leaga, ae e le o le pa'i uma.” (ibid.)

O le faamatalaga o loo mulimuli mai i le 1901 ua faaalia ai o le a iai isi microcosms e iai aafiaga i le lalolagi atoa: “O maa faamanatu faaviivii. tele tagata o le a malepe i le efuefu a o leʻi oo mai le faaumatiaga tele mulimuli i le lalolagi.” (Mea na tupu i le aso mulimuli, 111) Na faaaogā e nusipepa i aso taʻitasi le faaupuga lava lea e tasi e faamatala ai osofaʻiga i le Twin Towers i Niu Ioka. Vaʻai i le Clarín mai Oketopa 17, 2001: "O le faailo sili o faiga faʻatauvaʻa a le lalolagi ua malepelepe i le efuefu" (http://edant.clarin.com/diario/2001/10/17/i-311171.htm)

"O nei fale faamaualuga o le a liu efuefu" (Mea na tupu i le aso mulimuli, 111) »O fale taugata, Mea ofoofogia o faatufugaga faufale werden mai le taimi nei e tutusa o le a fa'aumatia pe a silasila mai le ALI'I ua sili atu i latou e ona le fa'amagaloga...[e fai] o se ata o le vave ona fa'atafunaina o le fausaga o le lalolagi." (ibid., 112).

“O le a faaauau pea ona fausia e tagata fale taugatā e faitau miliona le tau,” o lana tala lea, “o le a taulaʻi faapitoa atu i lo latou matagofie faufale ma fausaga mautu, ae ua faailoa mai e Ieova iā te aʻu e ui lava i le tulaga mautu ma le tau o nei fale. o le a tutusa le taunuuga o le malumalu muamua o Ierusalema.«(Ua lata ona afio mai Keriso, 81; vaai. Mea na Tutupu i Aso Mulimuli 112) I se isi faaupuga: o iinei foʻi, e leai se maa o le a tuʻua e leʻi liliuina.

I lenei tulaga, e tatau ona manatua ina ua mavae le faatafunaga o Ierusalema, sa sailia e tagata le auro na liusuavai mai le afi ma tafe atu i totonu o maa i le va o maa. I le faia o lea mea, na latou liliu ese ai maa uma semanu e tumau i lona tulaga, ma faataunuuina moni ai le mea na valoia e le Alii o Iesu. Tone auro na tanumia foi ina ua malepe fale i Niu Ioka. O mea uma ua toe fa'aleaga, e le na'o le fa'amamāina o le nofoaga, ae fa'apea fo'i le toe maua mai o nei 'oa mata'ina.

I le 1904, na tusia ai e le tusitala lava lea e tasi: “I se tasi po na faaali mai ai ia te au fale [i Niu Ioka] e faapea... Folafola ma lea fogafale i le lagi tupu. O nei fale sa manatu e le mafai ona mu ma sa fausia i Ia viia le pule ma le tufuga. Maualuga ma maualuga ua faupue fale; o mea sili ona taugata sa faʻaaogaina i le fausiaina. Ae e leʻi fesili ifo i latou e ona le fale i le fesili: “E faapefea ona sili atu ona tatou faamamaluina le Atua?” Sa latou lē mafaufau iā Ieova. Sa ou faapea ifo ia te a’u lava, “Oi, maimau pe ana mafai e tagata uma e teu faafaigaluega a latou tupe faapenei ona vaai atu i a latou amioga i fofoga o le Atua! Atonu latou te fausia fale matagofie, ae maeu le valea o a latou fuafuaga ma mea na faia i le silafaga a Lē o loo pulea le vateatea aoao! E latou te lē saʻili ma o latou loto ma mafaufau atoa mo auala e faamamaluina ai le Atua. Ae paga lea, ua latou leiloa lenei tiute maualuga o le tagata. A o tulaʻi aʻe nei fale maualuluga, sa matuā mitamita tagata e ona le mauaina o tupe e faamalieina ai o latou manaʻoga ma faaosofia ai le lotoleaga o o latou tuaoi. O le tele o tupe na latou teu faafaigaluegaina iinei na maua mai i le faoa faamalosi, e ala i le sauaina o tagata matitiva. Na galo ia i latou o fefaʻatauaiga faapisinisi uma o loʻo tusia i le lagi ma o fefaʻatauaʻiga leaga uma ma faiga taufaasese uma o loʻo faamaumauina iina. E o'o mai le taimi e o'o ai le fa'a'ole'ole ma le fa'asausili o tagata i se tapula'a e le tatau ona latou laasia; ona latou iloa ai lea ua fuatia le faapalepale o Ieova.

O le isi vaaiga na pasia i oʻu luma o le se fa'ailo afi. Tagata tilotilo i luga ma faapea o fale e le mafai ona mu ma faapea mai: “E matua saogalemu lava [e toatele na maliliu ona sa ta’u atu ia i latou e toe foi i o latou nofoa, o loo saogalemu fale.] Ae o le
O fale na faʻaumatia e pei o ni mea leaga. O afi afi e leai se malosi e taulimaina ai le faʻaleagaina ma e le mafai e le au fuimu ona faʻaaogaina. Na ou vaai, o lena faamaualuluga, tagata fiasili ma loto e lei liua tumauA o‘o mai le taimi o le ALI‘I, ‘ona tatou iloa ai lea o le ‘a‘ao o lē e fa‘aola ma le malosi tele, o le a fa‘aumatia fo‘i ma le malosi tele. E leai se mana i le lalolagi e mafai ona taofia le aao o le Atua. E leai se mea e fau ai fale i aso nei e mafai ona tetee atu i le faaumatiaga pe a oo mai le taimi atofaina a le Atua o le a tauia tagata ona o lo latou lē amanaia o lana tulafono ma lo latou manatu faapito.” ( Molimau i le Ekalesia 9, 12–13 )

I le 1906, na maua ai e Ellen White se isi faaaliga o le mataʻu. Ae o iina e leʻi taʻuina atu ia te ia le igoa o le aai na ia vaai i ai. Masalo ona o nisi o faifeau, ina ua uma ona faamatalaina Niu Ioka, na faafuasei ona fai mai o lenei aai o le a faaleagaina i se mafuiʻe, ma faʻafefe ai a latou faʻamatalaga (Letter 176, 1903). I aso nei, toeitiiti atoa le senituri mulimuli ane, ua maofa i tatou i le tutusa o lenei vaaiga i mea na tutupu i le faatafunaga o le Nofoaga Autu o Fefaatauaiga a le Lalolagi.

"Sa'u iai i se aaiOu te le iloa po o fea, ma sa ou faalogoina le pa ma le pa. Na vave ona ou nofo i luga i luga o le moega, tilotilo i fafo o le faamalama ma iloa ai polo afi tetele. Mai lenei O aloiafi na fanaina i foliga o aū ma poloka atoa o fale na solo i lalo. I ni nai minute na solo i lalo le poloka atoa o le fale ma sa ou faalogoina lelei le feei ma le oi. A o ou nofo saʻo, sa ou valaau leotele e fia iloa po o le a le mea o tupu: O fea o ou i ai? O fea le matou aiga? Ona ou ala ai lea ae ou te le'i toe iloa po o fea ou te i ai. Ona sa ou le i ai i le fale. "(Fa'asalalau Manuscript 11, 918)

Mafaufauga le maalofia

O nusipepa o aso taitasi na faamatalaina ai le masaga olo, lea na solo i lalo faatasi ai ma isi fale maualuluga, o se faailoga o le "malosi tagata" ma le "malosi tau tamaoaiga" lea na faalumaina. Na tupu i totonu o le ogatotonu o le tamaoaiga o le lalolagi ma matua afaina ai maketi o le lalolagi. »O lo tatou lumanaʻi tamaoaiga o loʻo lamatia. E ala i le osofaia o ni faailoga tetele se lua o le lalolagi tau tupe, le Twin Towers, o loo taumafai ai le au faatupu faalavelave e luluina lo tatou faatuatuaga i le faiga o le tamaoaiga o le lalolagi.« (Clarín, Oketopa 21, 2001; tagai http://archivo.eluniversal.com.mx/ nacion/ 69179.html)

Niu Ioka, na ioe tagata uma, o le a le toe avea ma aai e tasi. E ui lava o lima faapiʻopiʻo ma fasioti tagata na māfua ai le faaumatiaga, e ao i so o se tasi e talitonu moni i le Atua ona fesili ifo iā i latou lava pe aiseā ua faataga ai e le Atua se gaoioiga sauā.

E silia ma le 100.000 fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga solo i Niu Ioka i tausaga ta'itasi. 434.000 tagata e feoti i tausaga uma i Amerika ona o le ulaula (1.200 i aso uma) e aunoa ma ni faiga talafeagai e faia e taofi ai. E faitau selau afe isi tagata ua maliliu ona o le mativa i le lalolagi atoa, ae o nai tagata e sili atu ona mauʻoa i luga o le paneta ma ola i mea taugata. Po o le a taofia ea e le Atua lona aao puipuia e faavavau i lenei tulaga o sauāga ma fouvalega a o faaalia mai i lenei aai tele tau tamaoaiga i le lalolagi aoao?

E mafua ai foi ona tatou nofo i luga ma matauina toeitiiti atoa le tausaga aʻo lumanaʻi osofaʻiga, o sui sili ona maualuga o atunuu uma na potopoto i le aai lava e tasi i numera e leʻi tupu muamua. E 150 peresitene o atunuu tetele na faia se ata ma faailoa ai le filemu o le sini autu lea a Malo Aufaatasi. Faatasi ai ma le sini lava e tasi, na faavaeina ai se taumafaiga lea na feiloai foi i Niu Ioka ma sa taʻua o Lotu Tuufaatasi. E talanoa tagata uma e uiga i le filemu o le lalolagi, lea latou te taumafai i ai. Ua amata se meleniuma fou, lea o le a iu lava - faafetai i le alualu i luma o le malo ma le lalolagi - o se meleniuma o le filemu. Ae nai lo le filemu, ua faafuaseʻi ona toe foʻi mai le mala o taua ma le faatafunaga.

Pe le o le taimi ea lea o loo talanoa ai le Aposetolo o Paulo, pe a oo i le iuga o le lalolagi o mea uma e i ai se tulaga aoao? E tusa lava pe e leʻi oo mai le iʻuga, e lē mafai ona faafitia o le amataga lea o mea e tutupu mulimuli. “Auā ua outou iloa lelei,” ua faapea mai ai le aposetolo, “e oo mai le aso o Ieova e pei o se gaoi i le po. Aua afai latou te fai mai: 'Filemu ma le saogalemu', ona fa'afuase'i lea ona osofa'ia i latou e mala e pei o le tigā o le fafine tō, e lē sao fo‘i i latou. A o outou, le au uso e, tou te le o i le pouliuli, ina ia oo mai le aso ia te outou e pei o se gaoi... O lea, aua ne’i tatou momoe e pei o isi, a ia tatou mataala ma faautauta. … Auā e leʻi tofia i tatou e le Atua mo le toʻasā, a ia maua le faaolataga i lo tatou Alii o Iesu Keriso.” (1 Tesalonia 5,2:9-XNUMX).

“Ona ua tele foi le amio leaga,” na valoia ai e Iesu i ona soo ofo i lena afiafi, “e maalili foi le alofa o le toatele” (Mataio 24,12:21,25). “E mata’u foi nuu ese i le lalolagi ona o le fememea’i... e pei ona matapogia o tagata i le matatau ma le faatalitali i mea e oo mai i luga o le fogaeleele” (Luka 26:28–XNUMX). Ae o outou, “pe a amata ona tutupu o ia mea, ia outou tutu i luga ma ea i luga o outou ulu, aua ua latalata mai lo outou togiolaina” (fuaiupu XNUMX).

Microcosm o Fini, distinctivemessages.com

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.