Psychology in the community: taʻalo i mea lilo o le loto

Psychology in the community: taʻalo i mea lilo o le loto
Shutterstock-ashatuvango

Ona o le fia maua o se fesoasoani, e toʻatele tagata talitonu ua faia ma le lē iloa o se mea oona. Saunia e Michael Candledorfer

O loʻo tatou ola i se "sosaiete mafaufau" i aso nei, ma o le tele lava o le faʻaalia e le alalafaga i le faʻalelalolagi, o le tele foi lea o le atagia o le zeitgeist. E lē tatau ona manatu faatauvaa le aafiaga o le mafaufau i mafaufauga ma gaoioiga i lo tatou sosaiete lautele, e aofia ai ma Kerisiano. O loo lapatai manino mai le Agaga o Valoaga iinei:

“Ua liua o ia [Satani] e pei o se agelu o le malamalama, ua faaseseina e ia le afe ma afe, ma taitai faatagataotaua i latou. O faamanuiaga na te maua mai le faasaienisi o le mafaufau o le tagata e maoae. O iinei na te sosolo ai e pei o se gata i le galuega a le Atua e faaleaga ai ... O le faasaienisi o le phrenology, psychology ma mesmerism o auala ia e sau saʻo mai ai i lenei tupulaga, ma e galue o ia ma se mana e mo le iuga e masani ai. o le taimi o le vaavaaiga.« (Mafaufau, Uiga ma Uiga II, 698)

E manaia le matauina o le talaaga o loo taua ai e Ellen White le psychology iinei, faatasi ai ma le phrenology ma le mesmerism. Phrenology o le faasaienisi o le mafai ona toesea uiga mai foliga o le ulupoo; na amata, a itiiti mai i Siamani, i le tapuaiga a tagata Siamani ma faaiuina i le fasiotia o le ono miliona tagata Iutaia. Mesmerism atonu e sili atu ona lauiloa; o lo'o tatou feagai nei ma fa'ata'ita'iga fa'apitoa-hypnotic e fa'amoemoe e "togafitia" le tele o fa'ama'i.

A tatou talanoa i le "psychology," e tatau ona tatou vaʻavaʻai atili i le mataupu. I le tasi itu, o loʻo faia taumafaiga e faia le mafaufau o se faʻasaienisi sili ona saʻo e mafai, i le tulaga, ioe, o loʻo faia e tagata e leai se faavae faale-Tusi Paia-Kerisiano. O lona uiga o mea e manaʻomia muamua ma faʻaiʻuga o se suʻega e faia ma faʻamatalaina e aunoa ma se faʻa-Kerisiano. O lea e tatau ai i se tasi ona tautala e uiga i se faʻamoemoega manino, aua o faʻamatalaga faʻasaienisi uma e tu i se faʻavae faʻavae. O lenei fesoʻotaʻiga e tuʻuina atu e le sosaiete o loʻo faia ai suʻesuʻega, e ala i faʻalavelave a le sosaiete faʻasaienisi, e ala i le lotofuatiaifo taʻitoʻatasi o le suʻesuʻega ma le mea suʻesuʻe lava ia, o se mea e sili ona faigata i le mafaufau, e pei ona fai mai i le Ieremia. 17,9:10-XNUMX : »O le loto o se mea e tetee ma lotovaivai; o ai e mafai ona iloa? O aʻu o Ieova, e suʻesuʻe i le loto, ma suʻesuʻe i le mafaufau, ma avatu i tagata taʻitoʻatasi e tusa ma lana galuega, e tusa ma fua o ana galuega.”

I le avea ai o se tagata soifua, o le saienitisi e matua aʻafia i ana suʻesuʻega e ala i mea e fiafia i ai ma ona lava tulaga taua, o mea uma ia e taoto i fafo atu o le faiga faʻasaienisi. Na te galue e tusa ai ma ona lava tulaga taua ma masani ma taumafai pea mo nisi sini. O le mea lea, o faiga uma o le mafaufau ma le pseudo-psychological, o nisi taimi e faʻaalia ma o nisi taimi e le faʻaalia, e faʻavae i luga o "elemene" o lenei lalolagi. Ae ui i lea, o le manatu iinei e le o le faia o se faʻasalaga palanikeke, ae ia vaʻai i mea i le malamalama saʻo.

Na tusia e Ellen White: 'O le faasaienisi e togafitia ai le mafaufau o le tagata ua matua faamamaluina lava. E iai lo latou tulaga, ae ua puʻea i latou e Satani e avea ma ana auala malosi e faasese ma faaumatia ai agaga. O ana faatufugaga e faapea e mai le lagi, ma o lea na te mauaina ai le tapuaiga e fiafia i ai o ia. O le lalolagi lea e foliga mai e matua aoga tele mai le phrenology ma manu maneta e leʻi sili atu ona leaga e pei o aso nei. E ala i nei fa'asaienisi ua fa'aumatia ai le amio lelei ma fa'ata'atia le fa'avae mo le fa'aleagaga.« (Mafaufau, Uiga ma Uiga II, 712)

O le mea lea, o lenei tusiga e masani lava e uiga i le mafaufau o aʻoga faʻaonaponei, i le uiga o se "mea e taʻua" faasaienisi, e pei o Sigmund Freud's psychotherapy, Carl Gustav Jung's psychoanalyse ma le tele o ituaiga tagata o togafitiga.
E faapefea ma o le a le auala e sau ai le mafaufau i totonu o le ekalesia?
Ua alia'e mai se gaogao faaleagaga ona o le faatupulaia o faiga faalelalolagi. I le taimi lava e tasi, o le tele ma le tele o feeseeseaiga ma faafitauli e tulaʻi mai i totonu o le nuʻu. E te manaʻo e fesoasoani, ae e te lagona le leai o se fesoasoani. Ua fa'ateteleina le valaau mo tagata tomai faapitoa.

O lea la ua taulau Satani i le faaaogāina o lenei tulaga o le lē atoatoa ma ofoina atu lana polokalame. O le tagata o lo'o a'afia e tu'uina atu i se foma'i fa'afoma'i, psychologist po'o le psychotherapist. Ae e foliga mai e sili atu pe afai o le "faifeʻau togafitiga", o le "tagata poto faʻafesoʻotaʻi" o loʻo i ai ma galue i totonu o le nuʻu. O loo tautala se tasi iinei e uiga i le mea ua ta'ua »faife'au mafaufau".

Faife'au, faife'au ma faife'au ua filifilia ni faia'oga fou mai matata o le psychotherapy ma, fia inu mo le poto, faia a'oa'oga i semina i vaega fa'amalositino, pastoral psychology ma psychotechnology. O le toʻatele e le faʻaaluina se taimi poʻo se tupe, e faimalaga i le fiaselau maila e aʻoaʻo ai o ni "faufautua faʻafomaʻi" poʻo "faufautua faʻapitoa" ina ia iu ai ina faatoilaloina lo latou valea tiga o le "pule" a Freud, Jung, Skinner poʻo Rogers. O le leai o se fesoasoani tumau a le au faifeʻau, o nisi taimi e mafatia ai i lagona le mautonu o latou lava, o loʻo faʻamamao i latou lava mai le faavae o le tausiga o le faiva, o le Tusi Paia, i tagata le talitonu ma o le taimi nei, ma le naunautai ma le faʻamoemoe, talia mea uma e foliga mai e folafola mai le fesoasoani. . Auā foʻi, na faatalitonuina i latou i semina faufautua: “E avatu e le faifeʻau le faamāfanafanaga faa-Kerisiano ma le fomaʻi o le mafaufau i togafitiga talafeagai, e aunoa ma se feteenaʻiga ma le isi.” ( Jay E. Adams, Fa'asa'oloto Tausi Faifeau, 1984, itulau 10) O na faamatalaga e faalumaina ai le faifeʻau i se tagata faigaluega e lē o iai se tomai.

Ua faamatalaina e M. Bobgan lenei tulaga e faapea: “Ua faaleagaina e faiga a le lalolagi le faiva o le faiva ma ua taumafai Kerisiano e faataitai i se auala e lagona ai e Kerisiano i aso nei le lē mafai ona fesoasoani atu. E oo lava i Kerisiano talenia o loo i le faiva faafaifeau e lagona le lē agavaa mo le faiva ona ua faatulaga e le lalolagi se faiga o manaoga, tipiloma ma tikeri e faamaumau ai po o ai e iai le tomai e avatu ai fautuaga i le olaga. O loo i ai lenei lotovaivai e ui lava o lenei galuega o se valaauga a le Atua ma o se meaalofa o le alofa tunoa.« (Martin Bobgan, Psychotherapy po'o le Tausiga Faifeau?, 1991, itulau 15)

Ou te mafaufau ai pe tatou te le'i faatauina atu lo tatou tofi faaleagaga mo se sua sua vai faalemafaufau! Ua faapea mai le faamatalaga a le Tusi Paia: “Ua latou tuua aʻu, o le puna ola, ua latou faia mo i latou o vaieli ua māvaevae, ua lē maua mai ai se vai.” ( Ieremia 2,13:XNUMX ).

Ua tatou i ai i le lotolotoi o se osofaiga tele i le olo malosi o le Tusi Paia; o se osofaiga e foliga mai e le iloa ma pei o se gata. I le amataga o le luasefulu tausaga talu ai, na lapatai mai ai Robertson McQuilkin:

"O laʻu suʻesuʻega e faapea, o le taufaamataʻu sili i le pule a le Tusi Paia i le isi luasefulu tausaga o lumanaʻi, o le saienitisi amio lea, i le lotofuatiaifo lelei atoatoa, o le a fausia ni pa puipui ma puipuia le faitotoa autu e faasaga i soʻo se failotu e osofaʻia musumusuga ma le pule a le Tusi Paia. o lo'o ia fa'anana i taimi uma mea o lo'o i totonu o le Tusi Paia i fafo o le faitoto'a pito i tua e ala i fa'amatalaga fa'ale-aganu'u ma le mafaufau.« (Sii mai Douglas »Bookmann«, O Tusitusiga Paia ma Fautuaga Faale-Tusi Paia, itulau 96)

Sei o tatou faitau mo i tatou lava le leo o le lapataiga a se tagata mai totonu o loʻo faʻaalia manino mai ia i tatou lenei tulaga mataʻutia:

“E lē fetaui lelei le faa-Kerisiano moni ma le mafaufau. Afai e te taumafai, e masani ona e iʻu i le faʻavaivaia o le Kerisiano nai lo le mafaufau faʻaKerisiano. Ae o le faagasologa e matua faasolosolo malie lava ma o lea e tau le matauina ai. O a'u lava ia sa ou le iloa sa ou manao e faafefiloi ni manatu eseese se lua. Ma o isi o latou galuega o le lapataia aʻu sa i lalo o le sipela lava e tasi.
E le'o se osofa'iga i luma o le fa'aKerisiano - ou te mautinoa o le a ou teenaina. O le taimi lea ua le i ai le luko i le faitotoa - o le luko ua uma ona i totonu o le pa, ae o ofu mamoe. Ma sa fafaga ma faapelepeleina o ia e leoleo mamoe seia oo ina avea ma a latou mamoe e sili ona fiafia i ai.« (Sii mai i le M. Bobgan, ibid., p. 24).

Ina ua oo mai le manatu faaatuatuvale i la tatou ekalesia i le amataga o le seneturi e ala i le Kellogg Crisis, na folafola atu ai e Ellen White ma isi tagata faamaoni le taua i nei talitonuga sese. Ae ui i lea, o nei faatosinaga e lei faatoilaloina lava. E ala i aʻoaʻoga faʻapitoa a Freud ma ona soʻo e toʻatele, o nei mea sese e toe foʻi mai ia i tatou i le faʻaogaina. E le gata i lea, i le psychiatry, o le psychotherapy e masani ona tuʻufaʻatasia ma vailaʻau, lea e maua ai le malamalama o le saienisi.

O le psychotherapist e masani lava o se fomaʻi, e saʻo i le pito i luga ole fua faʻalagolago i nei aso. E pei lava o le fomaʻi o le fomaʻi faʻapitoa mo le tino, o le psychotherapist o le faʻapitoa mo le agaga - o le faaiuga manino. O le mea lena e te talitonu ai o oe o loʻo i lima sili ma tuʻu lou faʻatuatuaga ia te ia e aunoa ma le popole. E toaitiiti latou te iloa o se tala lelei lenei, o se ofo pepelo o le faaolataga. Matou te fia fa'atatauina lea tulaga i le tulaga mautu i totonu o le ekalesia. O a ni faatosinaga e mafai ona faamoemoeina?

Psychology e suitulaga i tapuaiga: aafiaga i le galuega tala'i ma le a'oa'o atu

E ala i le aafiaga o tusitusiga a le mafaufau ma le tele o polokalame aʻoaʻoga, e mafai ona tupu le faʻalauteleina o faʻamatalaga o le Tusi Paia pe faʻaseseina. Na faalogo le tusitala i se lauga e uiga i le olaga o le agaga o Paulo lea na sili atu nai lo le tulaga o le Tusi Paia ma aumaia ai se malamalama fou "sese". O le isi taimi na “tala’i atu” ai le tala ia Iosefa ma se ata loloto o le mafaufau o le agaga. O se vaega mai se tusi mo galuega talatala talavou, lea ua mamanuina faapitoa i le agaga o Jungian loloto psychology, e mafai ona avea o se faataitaiga mautu. Ua tusia e le tusitala e uiga ia Sakaio iinei:

“E tauia ai lona Laititi laititi ma lana lagona o le tausalaina. Ae na te leʻi faʻamaualaloina o ia lava i le faʻailoga, a ea tauia tele lana ta'avale mamalu ma lona manaomia mo aloa'ia.
Ua avea Sakaio ma tagata faomea, faileagaina ma faalialiavale... Ua tumu Sakaio i le moomoo. Ua loloto le faananau ia te ia, mulimuli ane ia te ia lava ia faatagaina e avea. E manao o ia e alu ese mai lana matafaioi:« (W. Wanner, O ai a'u - o ai oe?, Tusitaulima a le Adolescent Psychology, itulau 217-218, Brunnenverlag)

Ua faamatala mai e le tusitala le faaleleiga na faia e Sakaio e le o poloaiga a le Atua, ae mai le mea moni e faapea o Sakaio e toatele naua. avanoa foafoa maua! E ala i le agaga o lenei lalolagi, ua taumafai ai le toʻatele o tagata suʻesuʻe o le mafaufau e faaliliu i lalo mataupu o le Tusi Paia. Na tusia e Carl Gustav Jung e uiga i le liua o Paulo:

»E le’i nofo aitalafu Saulo i lona liuaina e le o le alofa moni, po o le faatuatua moni, po o se isi lava upu moni (!), ae na o lona inoino i Kerisiano na taitai atu ai o ia i Tamaseko ma faapea ona oo atu ai i lena aafiaga o le a avea ma filifiliga mo lona olaga. Sa ia ola i lana mea sese sili ona leaga ma le talitonuga maumaututu, ma na taitai atu ai o ia i lenei aafiaga.« (Carl Gustav Jung, mafaufauga ma tapuaiga, sii mai i le Wanner, I le isi nofoaga, itulau 117)

O faʻataʻitaʻiga ia e leai se mea e manaʻomia i tulaga o le manino. O le aʻafiaga o aʻoga faʻapitoa o le mafaufau, ae maise lava le faʻatonuga faʻaletagata, o loʻo atagia i le faʻaaogaina o se mea faʻapitoa i lauga. upu, fa'aofuina i fasifuaitau gaogao. E masani lava ona talanoa e uiga i le iloa e le tagata lava ia; tutoatasi mai faatosinaga; e tatau ona e alofa muamua ia te oe ae e te lei alofa i isi; o le talitonuga faamaoni o le taua o se tasi; faamagaloga mo oe lava; taliaina o le tagata lava ia; le malosi malosi o le mafaufau, ma isi.

O ia faamatalaga, ia na sii mai i se taimi faafuasei, e na o le pau lava le mea e mafai ona talia lelei ona o le toatele o Kerisiano latou te leʻi aʻoaʻoina e mafaufau i le Tusi Paia ma le zeitgeist o upu moni o le Tusi Paia faʻaeseese!

O se taunuuga o le mafaufau loloto o le faapotopotoga, ua faateteleina ai le tulaga o faamatalaga faavae faaletagata e faigata ona iloa le eseesega mai tulaga faa-Kerisiano. O le taunuuga o lenei mea o le tumau pea lea o le le aoga o le upu manino faale-Tusi Paia i lona aafiaga i le au faalogologo.

Fa'aaafiaga ile fa'amasinoga ma le agava'a fai filifiliga

O se togafiti sili a le fili o le mafaufau e masani ona suia le manatu faale-Tusi Paia o le agasala i le manatu le mautonu o le maʻi mafaufau lea e toe faauigaina e aʻoga mafaufau taʻitasi. O se “tagata poto tau fesootaiga” na folafola atu i le ekalesia e faapea, e lei agasala lava Maria, ae na o le ma’i lava o lona mafaufau! Matou te malamalama i lenei faʻamatalaga, i lenei tulaga naʻo le sili atu le mama psychotherapy e mafai ona fesoasoani! E iai fa'amatalaga fa'apena i le tulaga o le fa'afeusuaiga ma fa'afitauli i le ava malosi. Ioe o le ava malosi e mafai ona oʻo atu ai i le neura ma le ate faʻaleagaina, o lona uiga e mafua ai faʻamaʻi faʻamaʻi, ae o fea le aʻa o ia amioga? Sei vagana ua tatou ta'ua le agasala o le agasala, e na o le papa'u lava e mafai ona tatou faamaloloina ai. Ua taʻua i le Ieremia 8,11:XNUMX, “Ua na ona latou faamālōlōina le leaga o loʻu nuu, ua faapea atu, ‘Ua filemu, ua filemu! a e le o le filemu.

I le 1 Korinito 6, 9-11 o le agasala ua ta'ua o le agasala, o le fofo o loo faaalia ma faaiuina i se suiga mautu o le olaga.

E vavalalata ma le faafitauli o le agasala o le fesili o le tausalaina. E mafai ona manino le vaaia o lenei mea i le faateleina pea o le faʻaleagaina o mafaufauga Kerisiano. “Victim” o lona uiga ua afaina. O le fa'aleagaina la o lona uiga tatou te va'aia i tatou lava o ni tagata fa'aleagaina. Ua uma ona vaai Atamu ia te ia lava o se tagata ua afaina i le mea moni na tuuina atu e le Atua ia te ia lenei Eva, ma o le mea moni o ia na afaina i lona malosi o le faatauanau.

Na toe aafia foʻi Eva i le gata. Talu mai lena taimi, o loʻo faʻaauau pea le vaaiga i mea, naʻo le mafaufau ua sili atu le poto ma sili atu ona lelei. Aemaise lava, o le psychology o le loloto psychology ua faia se galuega tele iinei. Talu mai lava ona atiina ae e Freud lenei talitonuga, ua matou iloa mo se mea moni o matou Tagata manua o a tatou aafiaga a o laiti, o e ua afaina i o tatou tuinanau mama, o e ua afaina i o tatou psychodynamics (= ou te le mafai ona fesoasoani i ai), ma isi.

O le togafitiga o le mafaufau ua faamanino mai ai foi ia i tatou o tatou ua afaina i lo tatou tulaga ma le aoaoina. Ua taʻu mai e le humanistic psychology oi tatou o tagata afaina i se siosiomaga le alofa e faʻaalia i le le malamalama ma le leai o se taliaina. Ana lelei le si'osi'omaga, semanu e tupu a'e lo tatou natura "lelei" e tusa ai. E faapefea ona atagia mai nei mea i le ekalesia?

Ona mai ai lea i le pulelaa le "faailoga tu'ua'iga"! talai atu. E fa'ailoa mai pea e nai ona tei le fa'afitauli o le ta'usalaina "mafaufau". Ua e lelei, ua na ona e fai atu ia te oe lava ua e nofosala. Ae afai o i tatou o Kerisiano, e taofimau i le tiute tauave a le tagata, e lē faapea la o le feiloaʻi atu ma le sauā ma le lē malamalama faa-Faresaio. Pe a ou malamalama i lena mea, e pei ona fai mai Paulo, “e leai se mea lelei e nofo i lo’u tino” (Roma 7,18:XNUMX), ona ou le faaeaina lea o a’u i luga o se isi. Nai lo lena, o le a ou maua le tele o le malamalama mo i latou o loo i ai i faaosoosoga ma mananao e o ese mai ai. Ae, e le mafai ona ou faafitia lona tiute, aua afai ou te faia lena mea, ou te aveesea lona faamoemoe mo se suiga. E na o le mea lava e i ai le tiutetauave, e i ai le faamoemoe! Afai ou te lagona le pei o se tagata ua afaina i tulaga e le mafai ona taofiofia lea ou te le o tali atu ai, ona faigata lea ona suia.

O le isi mafua'aga o le fa'ateleina o le fa'apalepale aga'i i le agasala o lo'o ta'oto lea i le mea moni na fa'aofi mai se amio mama fou - fa'alilolilo pe faifai pea - e ala i fa'atonuga fa'ale-mafaufau eseese. I luga o le ala o le psychoanalytically introduced logic, o poloaiga a le Atua ua lafoaia i le pule faitalia. Ua le o toe poloa'iga e faavavau a le Atua ua ta'ua o le pule saisaitia o le olaga o le tagata, ae ua na o le psychoanalytic theses. O faʻamatalaga a Freud e uiga i le le taofiofia o le faia o lagona ma manaʻoga na mamanuina ai lo tatou sosaiete. O le amio "fou", e pei ona tuʻuina atu i aso nei e ala i tusitusiga faʻafeusuaiga i totonu o aʻoga ma e ala i le faʻafeusuaiga aʻo leʻi faaipoipo ma i le faaipoipoga, e le mafai ona mafaufauina e aunoa ma talitonuga tau feusuaiga a Freud.

Aemaise lava i aʻoga ma iunivesite Kerisiano Aso Fitu, o faʻamatalaga a le Tusi Paia ma aʻoaʻoga tau amio a Freud ma ana tamaiti aʻoga o loʻo i totonu o se taʻaloga. Soʻo se tasi e manaʻo e faʻafilemuina o latou lotofuatiaifo ma ola i o latou tuʻinanauga faaletino ua iloa nei o le mulilua o se mea lelei aua e le "faʻatapulaʻaina" le alofa i le toʻalua o se tasi i le lua itu ma faʻaosofia ai "tuʻinanau." O "faifeau faife'au" e le o ta'ita'ia e le Atua ma o lo'o i lalo o Lana afioga e vave tele ona fautuaina le tete'a, ma tu'u ai ma'ila loloto i le agaga o le tagata o lo'o sailia se fesoasoani.

I le taimi nei, e ala i le pule o le psychoanalyse, atonu e saʻo foi le le usitai i matua o se tasi, aua o le usiusitai e na o le faamalosia o le "super-ego" ma taitai atu ai i le faateleina o le "omiga" i totonu, e oo atu ai i se "leaga le paleni." taunuuga. O mea nei e tatau ona amanaʻia: O le mea ua iloa e saʻo i poloaiga ma tulafono mo le tele o seneturi ma le pule o loʻo i ai i aso nei ua faʻaleagaina e aʻoga eseese o le psychotherapy aua, e tusa ai ma nei aʻoaʻoga, e mafai ona i ai se aafiaga pathogenic i le mafaufau. E le o se auala e leai se aoga i le soifua maloloina o le mafaufau e sili atu ona mautu, ae o le mea moni o se faiga faʻalelotu a tagata le talitonu i le Atua faʻaonaponei, o loʻo tauivi ma le talitonuga i le Atua o se "neurotic symptom" ma ua suia ai le tulaga o le Atua i se auala autocratic. O tuusaunoaga e masani ona faamaonia le tulafono, ona o se lotu e faamaoni i le Tusi Paia o loo faaauau pea ona avea ma "tootoo" e tatau ona lafoaia i se taimi vave e mafai ai.

E tusa ai ma le le malamalama o le faapalepale, ua tulai mai ai foi se manatu i totonu o le nuu e tatau ona tautala e aunoa ma le taofiofia e uiga i lagona uma ma manaoga faaletagata lava ia. Pe sa'o le tu'u atu uma o ona lagona, fa'amoemoega ma fa'amatalaga o lona olaga i le toetoe o tagata uma? O le agaga o le lalolagi, faatasi ai ma ana faaaliga i luga o le televise ma ana talanoaga faale-mafaufau, lea e faailoa atu ai e se tasi toetoe lava o mea uma i le isi, e tolotolo foi i totonu o lotu. O loo faapea mai le Tusi Paia: »A tele upu, e leai foi se agasala; O lē e pulea ona laugutu e poto lea.« ( Faataoto 10,19:XNUMX ).

Ua fautuaina e le Tusi Paia le talanoa muamua atu i le Atua: “Le au pele e, ia outou faamoemoe ia te ia e le aunoa, ia outou sasaa atu o outou loto i ona luma; O le Atua o lo tatou faatuatuaga ia.« ( Salamo 62,9:XNUMX ).

O le mea moni, e lē o le uiga o lenei mea e na o oe lava, e tusa lava pe manaʻomia se fautuaga. E tonu lava mo ia galuega ma'ale'ale e mana'omia ai tagata i le ekalesia.

Na tusia e Ellen White e faapea: “O se taliga e mafai ona faalogo ma le alofa i tala faamomoi loto [faamatalaga] o mea sese, faalumaina, faanoanoa ma le faanoanoa.” (Mafaufau, Uiga ma Uiga II, 763)

“Pe a tatou fesootai e fesoasoani le tasi i le isi i le ala i le lagi, pe a oo mai le talanoaga i mea faalelagi ma mea faalelagi, ona oo mai lea o le avanoa e tautala ai; ae afai o le talanoaga e uiga ia te oe lava, po o mea masani ma le le taua, ona auro ai lea o le filemu. O le a maua e le tagata faalogo usiusitai le faasaʻoga ma le lotomaulalo, onosai, ma le naunau e aʻoaʻo. O le taimi lena o le a fesoasoani ai a tatou sootaga ma le tasi ma le isi ma avea ma mea e finagalo i ai le Atua.« (Ibid., 772)

E le gata e tatau ona faamuamua le Atua pe a oo i faafitauli, feteenaiga ma faigata, ae e tatau foi ona usitaia tulafono a le Atua pe a talanoa atu i isi. Ua faapea mai le Kalatia 6,1:XNUMX , ‘Afai e paʻū se tasi i se agasala, ia toe faafoʻi atu iā te ia i le agaga agamalu, o outou o ē faaleagaga; ma ia faaeteete ina neʻi faaosoosoina foʻi outou.”

Maʻeu le mataʻutia ma le faavavau o āuga ua oo mai ona o le faailoa atu e fafine o faafitauli tau faaipoipoga i tane ma tane i fafine! Pe o tatou iloa moni ea o loo faamaumauina uma a tatou talanoaga e agelu? Pe ua tatou iloa ea o loo faaaoga foi e Satani mea tatou te fai atu ai, ona e mafai ai ona ia faufau ana faaosoosoga e faafaigofie ai lo tatou pa'u'ū? Pe o tatou nofouta ea po o ai tatou te faatuatuaina i tatou lava ma o a ni taunuuga e mafai ona tupu mai ai?

Fai mai le Ioane 2,24:XNUMX, “A e lei talitonu Iesu ia te i latou, aua ua silafia e ia i latou uma...aua ua silafia e ia le mea o i totonu o le tagata.”

Le aafiaga i le "lima taumatau" o le amepasa

“O mea na tutupu i aso ua mavae o le a toe tupu. I le taimi nei ma le lumanaʻi, o le a suia ituaiga o le le talitonu a Satani. O mea sese e aumaia i se uiga fiafia ma le faamalieina. O aʻoaʻoga sesē ua faafoligaina o ni agelu o le malamalama ua faailoa atu i tagata o le Atua. I lenei auala o le a ia taumafai ai e faasese e oo lava i ē ua filifilia. O le tele o faatosinaga faatosina e faia; o le a i ai le mafaufau i lalo o faatosinaga hypnotic.« (Mafaufau, Uiga ma Uiga II, 719)

O tagata o loʻo iai faʻafitauli faʻalavelave, tulaga tiga, maʻi o le mafaufau ma faʻafitauli eseese o le mafaufau e faʻaaogaina, e masani lava e aunoa ma le iloaina, faʻamatalaga faʻapitoa poʻo le faʻaogaina o le hypnotic. Pe i le psychotherapist, soifua maloloina psychologist, fomai nifo po o le spa clinic - hypnotic po o le self-hypnotic techniques e faia i soo se mea. O le mea moni, o le mea moni, e faʻamalolo ai le popole popole o le tagata maʻi, ae: "... o le a le toe malosi ma mausali le agaga e pei o le taimi muamua." (Ibid., 706)

O le a le uiga o se olaga faatasi ma Keriso pe afai e le malosi ma faatuatuaina le Agaga e pei ona sa i ai muamua? “Faatasi ai ma o tatou mafaufau tatou te malamalama i mea faaleagaga ma o neura taua ia e fesootai faatasi ai le tino atoa le auala, lea e fesootaʻi ai le lagi ma le tagata ma e taaʻina ai o tatou olaga i totonu.« (Ibid., 446) Po ua tatou iloa nei le lautele o na taaʻiga sesē?

O le mea lea na lapatai mai ai pea lava pea Ellen White: “E leai se mea tatou te faia i ia 'saienisi'. E tatau ona tatou fefefe ia i latou. E le tatau lava mataupu faavae muamua ia aumai i so'o se fa'alapotopotoga.« (Ibid., 717)

"Pe o le igoa o le autogenic aʻoaʻoga, faʻatulagaina o le hypnosis malosi, poʻo le faʻamalositino a Jakobson, latou te o mai uma ma taʻitaʻia i le amataga e tasi." (P. Halder, togafitiga o amioga, itulau 47/48)

Ae ui i lea: o faifeau, faievagelia, fomaʻi, faʻalapotopotoga faʻalesoifua maloloina ma uso ma tuafafine e faʻaaogaina nei faiga!

E sili atu le atamai nai lo le mea ua tatou manatu i ai, ua faafoliga mai e Satani o ia lava o se agelu o le malamalama. A o lata ina faaiuina le olaga faataitai, e sau o ia i foliga faalelotu. O le toatele ma le toatele naua o tagata o le ekalesia e le'i saunia atoatoa. O le a latou paʻuʻū ma le lē iloa i le tele o mailei na faia e le fili. O se kopi lenei o se tusi i le faatonu (Psychology Aso nei, Setema 1997):

»O le faʻaofiina o lotu e mafai ona faʻaleleia atili ai togafitiga ma faʻavaveina. Leuner lipoti i lana tusi o le olaga ata katathymic (= o se tulaga maualuga i aoaoga autogenic) o se tagata maʻi i le fatu phobia, o le na feiloai faafuasei i le faatusa o Keriso i le sauniga muamua. Ina ua uma na o le lua vasega, ua mou atu ona faailoga ma ua ia atiina ae se uiga fou i le olaga. Ou te faʻamalosia manatu faʻapitoa e uiga ia Keriso pe a talafeagai le autu mo lenei faʻamoemoe ma e tele aʻu aafiaga lelei i ai.«

Ua oo mai i le mafaufau se upu mai iā Iesu e fesootaʻi atu i lenei lipoti: “Se ā se aogā i se tagata pe afai na te maua le lalolagi uma, a e mafatia lona agaga i le leaga.” ( Mataio 16,26:XNUMX ).

I le “Breath-Free-Program” mo le taofia o le ulaula tapaa, o le taulaiga e le o toe i luga o le loto o le tagata lava ia ma le aafiaga o le mana o le Atua, ae o le mafaufau lelei ma le vaai faalemafaufau. I se polosiua mai le polokalame Breath-Free, ua taʻu atu i le tagata faitau e vaai faalemafaufau ia i latou lava e aunoa ma ni sikaleti, lea o le a aafia ai le "le iloa" ma mafai ai ona latou manumalo i le sikaleti. Aua e ala i le faʻaaliga »o le malosi fou ma le malosi e tulaʻi mai e faia ai se suiga.« (O le Fuafuaga e Taofia ai le Manava Sa'oloto, itulau 28-32)

O le manatu o le faʻaaliga e sau mai le Hindu, lea o loʻo aʻoaʻo mai ai o tatou mea moni i fafo ua na o se miti (maja), o se taunuuga o o tatou mafaufauga. O le mea lea, e ala i le suia o mafaufauga o se tasi ma na o mafaufauga, e mafai e se tasi ona suia lenei mea moni. O o tatou mafaufauga e aumaia ai suiga o uiga poʻo le faʻamalologa faaletino. E tusa ai ma le talitonuga Hindu, o le maualuga maualuga o le vaʻaia e mafai ona ausia e ala i le hypnotic trance. O le mea lea e toe tapuni ai le li'o.

Pe mo le faʻamoemoe o le faʻamaloloina o le olaga faʻalagona, pe faʻaleleia le manatua pe toe faʻaleleia atili le tino, e masani lava. a'a e toe iloilo le faiga. E to'aitiiti lava Kerisiano e manatu o metotia e leai se aoga, e na'o le auala ma le fa'amoemoe e fa'aaogaina ai. Ae o auala e le tutusa i taimi uma, e tusa lava pe oo mai i le agaga o le tagata? E le o le tulaga ea o soʻo se psychotechnology e faʻavae i luga o se talitonuga faʻafilosofia-manatu? Po o ai lava e fa'aaogaina se metotia e pulea e ia, aua o le metotia e ave ai e se tasi le agaga e iloa ai le amataga ma le sini. I le 1983 na i ai Mekasini Taimi se tala e uiga i Polokalama Neuro-Linguistic: »O le hypnosis, fesoasoani a le tagata lava ia, aʻoaʻoga gagana ma fesoʻotaʻiga e le o tautala e foliga mai o ni vaega faʻamavae i totonu o se pusa suʻesuʻe togafitiga. Ae ui i lea, o vaega taua uma ia i se togafitiga faʻavavevave le laulaufaiva faʻaulutalaina: Neuro-Linguistic Programming, poʻo le NLP mo se faʻapuupuuga.taimi, Tesema 18, 1983)

O fa'asalalauga e uiga i a'oa'oga a le NLP o lo'o fa'atama'ia i totonu o fa'amaumauga o le mafaufau ma le mafaufau. Pe o le "aʻoaʻo, talie ma le alofa", poʻo le mauaina o "itu natia o lou olaga" poʻo le "manuia i le galuega ma le olaga patino" - NLP e ofoina atu. O se isi taimi e aoao atu ai le “mana o faatosinaga”. Ae o le a le mea e fai ai lena mea ma le nuu?

I le vaitau o le 70, o se faʻalapotopotoga aʻoaʻoga interchurch, le LEAD Consultants Inc. na faavaeina ma le faamoemoe o le aoaoina o faifeau i le tomai e feagai ai ma tagata o le ekalesia. O le peresitene o lenei faalapotopotoga o se faifeau Metotisi. I ana aʻoaʻoga, LAB I ma LAB II o loʻo aʻoaʻoina, o laʻasaga muamua ia i le NLP. O mea o lo'o i totonu o nei kosi a'oa'oga, lea sa auai masalo o le faitau selau o faife'au o le toe afio mai ma tagata lautele (Adventist Iloiloga Fep. 20, 1992) o loo talanoaina ai manatu e pei o le auala e faalogo lelei ai i tagata, le auala e foʻia ai le tetee i talanoaga, le auala e feutagaʻi ai ma se tasi ua mafatia i se maliu totino, ma isi. fai mai o le “mafaufau, lea na aumai e le leaga i le mataupu faavae,’ ae o le talalelei sa matua leai lava. Po'o, o lo'o i ai sau "tusi aoga e sili atu ona talafeagai mo se kosi o tomai e vala'au i le fale, e ta'ua o le ala i le soifua maloloina (Matagaluega o Faamalologa) saunia e Ellen White.

Ae o le mea e foliga mai e le afaina e liliu mai o se laasaga ma lea laasaga folasaga i faiga hypnotic. O le tulaga o le mafaufau o le tagata auai e faasolosolo malie lava ona suia seia oo i se tulaga hypnotic ma ausia le suiga manaʻomia e le fomaʻi. O nei mea uma e tupu i faʻamalositino eseese, i lalo o igoa e le afaina, afifi i le ofu talaloa o le faasaienisi. Ae ui i lea, o le talafaasolopito e masani lava o se mea tuai: Mo le 6000 tausaga o taumafai tagata e ausia atili le malamalama, sili atu le malamalama, sili atu le malosi ma tomai. O le sini sili i taimi uma o le manao ia pei o le Atua, ma ua ofoina atu e Satani ana auala e “atamai” ai o ia. Na tusia e Sister White:

“Na faaosoosoina e Satani le uluai Atamu i Etena ma sa ia lavelavea ma le fili ma maua ai se avanoa mo ia. Na faaaoga e Satani le mana o le hypnosis i luga o Atamu ma Eva ma saili foi e faaaoga ia Keriso. Ae ina ua uma ona sii mai le upu o le Tusi Paia, na iloa ai e Satani e leai sona avanoa e manumalo ai.« (Mafaufau, Uiga ma Uiga II, 713)

O aʻoaʻoga, faʻataʻitaʻiga i tomai faʻaagafesootai eseese e le tatau ona taʻusalaina i le tele; ae o le faaaogaina o le mafaufau-auala e toe manumalo mai ai ua le toe toaaga mai, ua le toe toaaga, pe tuliesea tagata o le ekalesia o se mea sese tele. O iinei o le a suia ai le galuega a le Agaga Paia (cf. Galuega 16,14:XNUMX) e ala faalelalolagi ma le fua o le a le toilalo.

Uso pele! I nei aso e gata ai o le talafaasolopito o le lalolagi, e manaʻomia ai se tulaga maualuga o le mataala, ma mata ma taliga e tatala.

“O le mana o Satani o loo faaauau pea ona faaaoga e faavaivaia ai lagona o tagata o le Atua, ina ia aua ne’i matua maaleale o latou loto fuatiaifo i mea sese, ma ia aveesea ai le faailoga e iloa ai i latou ma le lalolagi.” (Molimau I, 274-275)

E manaʻomia ona tatou toe maua le mautinoa i puna na tuuina mai e Ieova iā i tatou mai Lana Afioga, auā “e lē manaʻomia foʻi ona saʻili se mea lilo e fesoasoani ai i ē mamaʻi. Ua uma ona tatou maua le faasaienisi o le malologa moni, le faasaienisi o le faaolataga, le faasaienisi o le toefuataiga, ma le faasaienisi o le faatuatua ola i se Togiola soifua.” (Matagaluega Fomai, 117)

O le pogai lea ua sili atu ai ona faatatau le afioga a lo tatou Atua nai lo o se isi lava taimi: “O loo faapea ona fetalai mai o Ieova: Ia outou tutu i ala, ma vaavaai ma fesili i ala o aso anamua, o le ala lelei lea, ma ia outou savavali ai, ona outou maua ai lea. malolo mo o outou agaga.” (Ieremia 6,16:XNUMX).

Muamua na aliali mai i O lo tatou faavae mautu, 2-1998

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.