Le fasioti tagata i Orlando ma ona taunuuga: Fegalegaleaiga mataʻutia i le fale kalapu

Le fasioti tagata i Orlando ma ona taunuuga: Fegalegaleaiga mataʻutia i le fale kalapu
Adobe Stock – tom934

Fa'aaliga fa'afeusuaiga ma faiga fa'atupu fa'alavelave mai le va'aiga fa'ale-Tusi Paia. Saunia e Kai Mester

O le fasioti tagata i Orlando e faʻanoanoa ma mafaufau ai tagata. Na fasiotia e Omar Mateen tagata e 12 i se fana fana ma faamanualia ai le 2016 i le kalapu gay i Florida ia Iuni 49, 53, a o lei fanaina o ia e leoleo. Na ia taʻua le faamaoni i le Islamic State (IS) e ala i se telefoni i leoleo, e ui lava e foliga mai o ia o se "luko toatasi" na te faʻasalaina o ia lava i luga o le Initaneti.

O le feiloaiga i le va o le faatauatane ma faiga faatupu faalavelave faa-Islam e aumaia ai ni mataupu tetele se lua o o tatou taimi i le vavalalata ma tulai mai ai fesili: O a ni mafuaaga e faaosofia ai tagata e inoino ma sauā faasaga i tauatane? O le a faapefea ona tatou taumafai e puipuia lelei ia osofaiga i le lumanaʻi? O ā tali ua aumaia e le Tusi Paia i le feagai ai ma le tauatane ma tagata o loo faia faapea? O le a le fuafuaga a le Atua mo feusuaiga faaletagata? O lenei mataupu e talanoaina nei fesili ma isi fesili.

Ata o le fili: Islamists ma tauatane

Ina ua fanaina e Anders Breivik tagata e 2011 i le motu o Utøya i Nouei i le 77, o lona fili o Islama ma o lona popolega o le taofia lea o le "faatauina mai o tagata Mosalemi" i Europa. Le itiiti ifo talu mai le galu o tagata sulufaʻi i le taumafanafana o le 2015, o lenei ata o le fili na faʻaosoina ai le tele o tagata Europa i luga o auala ina ia mafai ai ona ausia le sini lava e tasi i se auala e le faʻaleagaina.

Omar Mateen o le faʻataʻitaʻiga masani o lenei ata o le fili. Ina ia puipuia ia osofaiga faatupu faalavelave, latou te mananaʻo ia nonofo Mosalemi i o latou atunuu. Na tusi e Omar Mateen lana fana i tagata e pei o Breivik. Ae i auala e matua ese lava. O i latou o ni tagata na vaaia o se taufaamataʻu e lē gata i Sasaʻe ae faapea foʻi i Sisifo e nisi vaega o sosaiete ona o loo fai ma sui o le suiga fou i tulaga faatauaina: tauatane. Aiseā ua manatu ai i latou o se taufaamataʻu? Ona ua latou fesiligia le mea moni mo le fanau faaletino ma le faaleagaga o Aperaamo mo le faitau afe o tausaga, o le ola aʻe o fanau ma se tamā moni ma se tinā moni o ē na muaʻi fai atu ioe o le tasi i le isi "seʻia lua teʻa ese le oti." I aso nei, o fa'afeusuaiga o ni paionia o se filifiliga saoloto nei, suia fa'asinomaga fa'afeusuaiga ma le tele o suiga fa'afa'agatama i totonu o le aso e tasi. O loʻo faʻateleina le taʻutaʻua uma ma e toetoe lava a faʻamamaluina i le aufaasālalau. O lea la o le faamasaa toto na mafua ona o le fili gay.

O lenei faatusa o le fili e anamua, e le itiiti ifo i le matua e pei o le peteriaka, o lona talatuu ua vaai uma Muslims i latou lava ma lo latou faatuatua ua latou taliaina. O le augātamā o Aperaamo o lē, ina ua mavae le Taua i Sidima, na faasaʻoloto ai tagata o aai o Sotoma ma Komoro mai le faatagataotauaina ona sa iai faatasi ma i latou o Lota le uso o lona uso. O nei 'a'ai sa lauiloa i lo latou tu'ufau fa'afeusuaiga ma, sili atu i mea uma, o latou fa'afeusuaiga, o le mea lea na i'u ai ina fano i le afi. E oo mai i aso nei, o loo taʻua pea le tauatane o le “faasotoma” i le tele o gagana.

O le ita o Omar Mateen na faasaga i tagata faapena, o agaga o aiga i aso nei o Sotoma. Ae e le na o ia. O upu a le faifeau Papatiso Roger Jimenez mai Sacramento sa faasaga foi i nei tagata. Fai mai a ia i lana lauga i le Aso Sa: “O le mea mata’utia o le toatele o i latou e le’i feoti... O le mea ou te ita ai ona ua le mafai ona faauma lana galuega... I le avea ai ma Kerisiano, e le tatau ona tatou faanoanoa ona o tagata ua Faitaaga e le masani ai, o le oti… Ou te moomoo maimau pe ana siosiomia e le malo i latou uma, tuu i latou i luga o le pa, ma tuu atu i se vaega fana e tuu se pulufana io latou ulu.”

Oi! O ai le soo o Iesu e mafai ona iloa i se faamatalaga faapena? Ia, o le toʻatele e le o manaʻomia ni faiga faʻapitoa. Latou te manana'o e tu'u atu nei faiga sauā i le Fa'amasinoga Mulimuli. Ae o le tulaga faavae?

Po o le ā lava le tulaga, ae faafuaseʻi lava ona iai se fili masani a tagata faatupu faalavelave ma Kerisiano o le Tusi Paia. Po o se isi faaupuga: Ua maua e ala o faasalalauga taʻutaʻua le avanoa e faaigoa ai se atigi pusa i ni upu eseese e faatatau tutusa i tagata faatupu faalavelave ma Kerisiano o le Tusi Paia. Homophobia e le na o le pau lea o le mea iina.

O atina'e o taimi fa'ai'u: ua fa'aitiitia le sa'olotoga ma le fa'atuatuaga

Talu mai le aso 11 o Setema, ua matauina le auala o lo o pasia ai e le lalolagi atoa tulafono i le taua i le mata'utia lea e atili ai ona taofiofia le saolotoga o le tagata ma faia ai le vaaiga mai le faaaliga e oo lava ina mafaufauina. Ua valoia e le Faaaliga o le a aafia se vaega o tagata i faiga faaituʻau ogaoga i le lalolagi aoao a o leʻi toe afio mai Iesu. O le a le toe mafai ona latou faatau ma faatau atu. Faʻafetai i telefoni feaveaʻi, ua na o le faʻateleina o lenei mea i aso nei. I le iʻuga, o le a latou fesagaʻi ma le faasalaga oti (Faaaliga 13,16.17:XNUMX, XNUMX)

Ina ia puipuia osofaiga a luko nofo toatasi, e tatau ona tauto tagata uma e lipoti atu ni fuainumera masalomia i le pitonuu poʻo uo ma aiga i le amataga. E tau leai lava se isi puipuiga. Auā o na tagata faatupu faalavelave e mafai ona gaoioi faafuaseʻi ma e aunoa ma le talanoa atu i isi. O taimi o le NSDAP ma Stasi o le a toe foi mai. Tatou fa'amaoni: Facebook ma isi feso'ota'iga ua faia sipai ma fa'alogo fa'alogo e toetoe lava a le mana'omia! Ua uma ona tatou tautau i mea uma i tatou lava.

Soo se tasi e masalomia o se tagata faatupu faalavelave pe, i se laasaga lona lua, o le faasalalauina o mea i luga o le Initoneti e mafai ona faaosofia ai le agaga o se luko nofo toatasi e faia se osofaiga faatupu faalavelave e ono lagonaina le malosi o nei tulafono. O su'esu'ega ile fale, fa'afalepuipui, ma le fa'amavaega e aunoa ma se fa'amasinoga o ni fa'ata'ita'iga se tolu.

Na fesiligia e Kerisiano homophobia

Ae o le mea e sili ona ou popole ai o lo tatou uiga Aso Fitu i le faatauatane. O i tatou moni ea o le homophobic e pei o lena faifeau Papatiso? Po o le Tusi Paia ea ua aumaia ai ia i tatou se faaaʻoaʻoga ese mo le faavasegaina o tauatane i le mafaufau ma faalogona?

“Afai e le faasalaina nei e le Atua Amerika, e tatau ona ia faatoese atu ia Sotoma ma Komoro,” o le tala lea a le faletua o Billy Graham i se tasi taimi. O faiga faatupu faalavelave atonu o le faamasinoga faasolitulafono lea ua leva ona faatalitali i ai le toatele? Pe le o iai ea ni faamatalaga a Ellen White o loo faamatalaina ai osofaiga faatupu faalavelave o se faata'ita'iga o le faamasinoga mulimuli o soligatulafono? Po o le a lava le tulaga, sa ia talanoa e uiga i le malepelepe o skyscrapers i Niu Ioka ma le faasausili o ona tufuga. O se lapataiga i faletupe ma pule o pisinisi? Ma o lea la o Orlando. O se lapata'iga i le va'aiga fa'afeusuaiga, lea o lo'o fa'atupula'ia le fa'atuatuaina ma le mana'omia? Faatasi ai ma lenei lapataʻiga faalelagi, e mafai ona tatou faʻaaogaina le inoino Kerisiano ma le phobia e faasaga i tauatane ma le mea atoa? LGBT nuu ta'uamiotonuina?

O sauāga faale-Tusi Paia

Ua manatu le to'atele o Kerisiano o le fa'afeusuaiga o se agasala mata'utia. Ma o le mea moni, e le mafai ona faafitia tusitusiga: "Aua e te momoe ma se tane e pei ona momoe ma se fafine, aua o se mea inosia lea." Ae ui i lea, faatasi ai ma le mataifale, feusuaiga ma manu ma taulaga tagata, o le mulilua masani ua manatu foi o se tasi o o mea leaga o loo lisiina i le mataupu lava e tasi (Levitiko 3:18,22.26.27.29, 5, 12,31, XNUMX; Teuteronome XNUMX:XNUMX). O le mea e ofo ai, o le toʻatele o Kerisiano ua masani i le mulilua nai lo le faia o agasala faatauatane. O se mea e ofo ai, aua e le tatau lava ona masani se tasi i le agasala ma ona e le tauamiotonuina foi le vaai i se agasala faapitoa, lea e masani lava ona tetee i laʻu fatu, ma le inoino faapitoa.

O agasala mata'utia e aofia ai fo'i le fa'atauvalea ma le taufaaleaga. Ioe, atonu o loo faia foʻi se taaloga i inei i teuga ma se vaega toʻatele o tagata: “Aua neʻi ofu se fafine i ofu o tane, e lē tatau foʻi i le tane ona ofu i ofu o fafine; aua tagata umaSo se tino e fai ne ia te mea tenei e takalialia ki a Ieova te otou Atua.” ( Teutelonome 5:⁠22,5 ) E seai eiloa se tino e ga‵lue ki fāfine kolā e fai pelā me ne tāgata. E le o toe umi ae le toe faia e se tasi se laumata mata o le fa'afeagai. Ua mae'a manuia le au fa'atautaiga i le taimi nei. Pe a suia teuga a tamaʻitaʻi, o tifiga fou a tamaloloa e foliga faʻateʻia i nisi taimi ma teuga a tamaʻitaʻi muamua, o lea e leiloa ai mata faʻafeusuaiga. Fa'afuase'i po'o se fuafuaga?

E faapena foi, o se agasala e inosia le toe faaipoipo i le fafine ua tete’a e se tasi; O le ifo i tupua ma faiga faataulāitu o agasala ia e inosia, e faapena foʻi ma le pepelo o le mamafa ma fua ma le ʻai o puaa ( Teuteronome 5:24,4; Teuteronome 5:7,25.26, 18,9; 12:25,13-16; 65,4:XNUMX-XNUMX; Isaia XNUMX:XNUMX ).

E mataʻina foʻi lenei lisi: “O ia mea e toʻaono e ʻinoʻino i ai Ieova, ma e inosia e lona agaga le toʻafitu: o mata faamaualuluga, o le laulaufaiva pepelo, o lima e faamasaa toto lē sala, o le loto e taupulepule i mea leaga, o vae e taufetuli i le leaga, o le pepelo. o lē e tautala pepelo, ma lē na te lūlūina le femisaaʻi i le va o uso.” Po o le: “E inosia e Ieova manatu leaga, a o upu lelei e mamā iā te ia. o le tatalo o le mea inosia lea.” ( Faataoto 6,16:15,26; 28,9:XNUMX; XNUMX:XNUMX ).

O nei tusitusiga e le aumaia ia i tatou le aia tatau e inoino ai i tauatane. E ui lava e latou te lapataʻia i tatou e uiga i faiga faatauatane ma ona aafiaga leaga i aiga, ae e lē sili atu ona ʻinoʻino le Atua i lenei agasala nai lo le tele o isi agasala mataʻutia. Peitaʻi e ʻinoʻino le Atua i le agasala ona e alofa o ia i le tagata agasala ma e manaʻo e laveaʻi o ia.

Ae faapefea le faasalaga oti?

Ae o lea ua ioe le toatele ia Roger Jimenez ma faapea mai: E tatau lava i tagata faatauafafine ona faasalaina i le oti. Ua faapea mai le Tusi Paia lava ia: “Afai e momoe se tane ma se tane e pei ona la momoe ma le fafine, ua la faia le mea inosia, e fasiotia lava i laua; ia i luga ia te i latou o latou toto!” ( Levitiko 3:20,13 ) Ma ina ia faataunuuina lenei poloaʻiga, e manaʻomia e le malo ni tagata e lē maluelue o latou loto.

E tetee le toatele i lenei mea i le faapea mai o le taimi o le pulega a le Atua (faaleokarate) sa na o le Feagaiga Tuai lava. Talu mai le uluaʻi afio mai o Iesu, ua tolopoina le faasalaga oti seʻia oo i le aso gataaga. Na afio ese le Atua e fai ma faamasino. Ia, ou te le tutusa lena manatu. Auā na faailoa mai e Iesu le amataga o le pulega a le Atua i le lalolagi. » E le oo mai le malo o le Atua i se auala e mafai ai e se tasi ona matauina. O le a le faapea mai tagata: Vaai iinei! pe: Vaai iina! Aua faauta, ua i ai le malo o le Atua mite ia te outou.” ( Luka 17,20.21:XNUMX, XNUMX ) Ua uma ona faatinoina ana mataupu silisili e i latou ua aufaatasi ma ia: “Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo, e pei ona faia i le lagi i luga o le fogaeleele.” ( Mataio 6,10:8,11 ) O se tasi o mataupu silisili o le pulega a le Atua i le Feagaiga Fou o le: agamalu nai lo le faasalaga oti. Ua faaalia lea i le auala alofa na faia e Iesu i le fafine mulilua o Maria le Makatala. Sa avea o ia ma faaaʻoaʻoga sili mo le feagai ai ma tagata agasala uma o loo manaʻomia le faamalologa i totonu. E leʻi fesili atu foʻi Iesu iā te ia pe ua salamō o ia i lana agasala. Sa na ona ia faapea mai, “Ou te le faamasinoina foi oe. Alu ia ma aua le toe agasala!” (Ioane XNUMX:XNUMX).

Toe fa'aleleia o tagata solitulafono

E malamalama foi Paulo i le malo o le Atua i lenei uiga:

“ ‘Aua ne‘i fa‘asesēina ‘outou: o ē faita‘aga, o ē ifo i tupua, pe mulilua, O tama tu'inanau ma tama fa'atauvalea, o tagata faomea po o tagata matapeʻapeʻa, o ē onanā, o ē faifai i le Atua po o tagata faomea o le a leai so latou nofoaga i le malo o le Atua. Ma o nisi na o outou gewesen. A o le suafa o le Alii o Iesu Keriso ma le Agaga o lo tatou Atua ua outou i ai fufulu mama“Afai ua faapaiaina outou, ua taʻuamiotonuina outou.” ( 1 Korinito 6,9:11-XNUMX New Evangelistic Translation )

O lea, i uluaʻi Kerisiano, sa iai foʻi i aso ua mavae ni tama e fiafia i ai, ma sa sauā i tama. Po o le a lava le tulaga, e le'i manatu Paulo e tatau i tagata faatauafafine ona oti, ae ua i ai le aia iinei ma le taimi nei i le malo o le Atua e ala i le faamamaina, faapaiaina ma le tauamiotonuina. Auā “e finagalo i ai le Atua uma “E faaolaina tagata ma oo mai i le malamalama o le upu moni” (1 Timoteo 2,4:XNUMX). Ona o lenei uiga masani, o le Aso Fitu Aso Fitu e masani ona i ai ni nuu olaola i totonu o falepuipui malupuipuia ma tagata solitulafono matuia. Afai tatou te faia le faasalaga oti, o le a itiiti se uiga o la tatou galuega iina.

Aiseā na iai le faasalaga oti?

Aiseā la ua tatou maua ai le faasalaga oti i le Tulafono a Mose? Ua taliina foʻi e Paulo lenei fesili: “Ua manino mai o outou o le tusi mai iā Keriso, e leʻi tusia i le vaitusi, a o le Agaga o le Atua soifua, e lē o luga o papamaa, a o papamaa o le tino, ua saunia mo fuafuaga O auauna o le feagaiga fou, e lē o le tusi a o le agaga; auā e fasioti le tusi, a o le Agaga e ola ai.” ( 2 Korinito 3,3:XNUMX ).

Ioe, o le mataitusi i luga o papamaa na taʻu mai ai le faasalaga oti i le toʻatele o tagata agasala. I le Tulafono a Mose sa iai lenei “auaunaga o le malaia” lea na “aveeseina”: o le faasalaga oti. O le sauniga tonu lava lea o le fa'asalaina na ta'ita'iina atu ai i le fa'asalaina ma le fa'asatauroina o le Mesia. Peitaʻi, o le mea “toetoe” mai le Tulafono a Mose o le “auaunaga a le Agaga” ma le “faamoemoe.” O le Agaga o le Atua i le loto o le tagata ua uma ona faasaolotoina le toatele mai a latou agasala. O le mea e i ai le Agaga o Ieova i le loto, o loo i ai le sa'olotoga mai le agasala, ae o le sa'olotoga foi mai tagata e punitia le agaga o le le manatu faapito o le Atua mai o latou loto ma ta'ita'ia se olaga e ese mai le agasala (fuaiupu 8.11.12.17, XNUMX, XNUMX). O le saolotoga ma le faamoemoe e le mafai ona tuia o latou loto. O le mea lea, sei vagana ua latou salamo ia latou agasala, o le a maileia i latou i faamasinoga a le tagata lava ia ma leiloa ai le ola e faavavau.

O le faasalaga oti, e pei o taua, pulega tautupu, pologa, ma isi, o se vaega o le tagata, agasala, ma e masani ona faatemoni malo ma faiga faaagafesootai. Faatasi ai ma lena, na mafai ai e le Atua ona matua faasaina le fasioti tagata mai lima patino. E ui lava i le faasalaga oti, ae na ia tuuina atu i tagata Isaraelu se tulafono tau solitulafono e sili atu ona lelei ma alofa mutimutivale nai lo o tagata o loo siomia ai. Afai na ia faʻaalia vave le le faʻaleagaina, semanu e toe ave e tagata le feteʻenaʻiga toto io latou lava lima.

I le ituaiga sili ona sauā o le fanauga a Isaraelu, o lē ua uma ona taʻutaʻua e lona tamā o Levi e ala i le fasiotiga tagata i Sekema (Kenese 1), na tuuina atu ai e le Atua se poloaʻiga uiga ese e ala mai iā Mose: I lona suafa, e tatau ona avea le ʻau sa Levī ma uso, uō, ma tagata tapuaʻi. o le Tama'i povi Auro ma fasioti tuaoi. 34 tagata na feoti (Esoto 3000). Peitaʻi, o le faia faapea, na ia foʻia ai uiga sauā o le fanau a Levi. E pelā me se “taui,” ne seki toe fai ne ia te kau Levi ke ‵kau atu ki te kautau, kae i te kau faitaulaga. O lea na ia aveesea ai le auupega mai o latou lima ma faia ia latou faamasani faapitoa i le ata o le faaolataga na faaalia mai i le malumalu. Mulimuli ane na avea i latou ma tagata o aai o sulufaʻiga, lea na saogalemu ai tagata na fasiotia faafuaseʻi se tasi mai le tauimasui toto. O se autu loloto!

Fa'afeusuaiga i le malo o manu

O amioga faatauatane i le malo o manu e masani ona taʻua ina ia faʻaalia ai le faʻafeusuaiga o se mea masani. Ae pe tatau ea ona avea lena ma mafuaaga e faataitai ai lenei amioga? E tele isi amioga i totonu o le malo o manu tatou te iloa e le tatau ona faʻataʻitaʻi. O le suiga tonu lava lea mai le fuafuaga mamalu ma le matagofie a le Atua i le faatusa o manu na faamatalaina e Paulo:

“Ua talitonu i latou ua popoto, ua avea ai i latou ma vale, ma ua suia le mamalu o le Atua e le pala i le mamalu e tasi. ata, lena i le tagata fa‘atauva‘a, i manu felelei, ma mea vae fa, ma mea fetolofi e pei o manu. O le mea lea na tu‘uina atu ai fo‘i i latou e le Atua i tu‘inanau o latou loto ‘ina ‘ia lē mamā, ‘ina ‘ia latou fa‘aleagaina o latou lava tino ‘iā te i latou, o ē na fa‘aliliuina le ‘upu moni a le Atua i le pepelo, ma avatu le fa‘aaloalo ma le tapua‘iga i le foafoaga nai lo le na faia mea. , o lē ua manuia e faavavau. Amene!” ( Roma 1,22:25-XNUMX ).

Feusuaiga e pei ona finagalo i ai le Atua

I le uluai fuafuaga a le Atua, o le tuinanau o le fua lea o le alofa le manatu faapito; I le fuafuaga a Satani, o le tuinanau o le fua o le faatautala manatu faapito. Ae o le alofa le manatu faapito e le na o le pau lea o le uiga o feusuaiga faaleatua. E oo lava i tagata e le talitonu i le Atua o le a ioe e faapea, i le tino ma le physiologically, o feusuaiga e muamua lava mo le toe gaosia, ae e iai foi se malosi malosi mo le sootaga ma le paaga a se tasi, aemaise lava pe afai e lei suia lava e se tasi lana paaga. E iloa fo'i e le au su'esu'e ma le au a'oa'o e le talitonu i le Atua le taua tele o fuainumera fa'apipi'i mo le soifua maloloina lelei o le tino ma le mafaufau o tamaiti laiti ma tupulaga talavou.

Ae o le tatou sosaiete lafoaʻi ma tagata faʻatau oloa ua faʻasolosolo ona motusia ma faʻalavelave. E iai fo'i ulugalii fa'atama'ita'i i tagata fa'afeusuaiga o lo'o tumau fa'amaoni i a latou paaga se'ia o'o i le oti - e ta'ua fo'i o lo'o iai i le malo o manu, mo se fa'ata'ita'iga i swans fa'afeusuaiga. Ae o tamaloloa e matele atu i le faia o feusuaiga ona o le hormone testosterone. E sili atu fo'i tifato le fa'aoso fa'afeusuaiga. Ua maua i suʻesuʻega e sili atu le mafaufau o tamaloloa e uiga i feusuaʻiga nai lo fafine, e masani ona faia feusuaʻiga, ma manaʻo e sili atu paaga. O le mea lea e le o se mea e ofo ai le maua e gays, i le averesi, sili atu feusuaiga ma sili atu paaga nai lo le toatele o tagata.

Na vaai le aposetolo o Paulo o le toe fanauina o se faataunuuga tāua o feusuaʻiga. Na ia taʻua foi se galuega faamalolo ia te ia: “O le fafine... ae o le a manuia werden e ala i lenei“Ina ia fanaua e ia ni fanau pe afai latou te tumau ma le mafaufau lelei i le faatuatua, ma le alofa, ma le paia.” ( 1 Timoteo 2,14:XNUMX ).

E iai suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o suiga tetele e tupu i le faiʻai o le fafine ona o le maʻitaga ma le fanau mai. O le mea lea o le alofa tele ma le alofa faatina. Pe e iai se sootaga o lenā mea ma le mea na tusi atu ai Paulo iā Timoteo?

O feusuaiga e mafai moni lava ona atiina ae lona malosi atoatoa pe afai e tupu i lalo o tulaga e sili ona lelei mo le tuputupu ae o fanau, e pei o se ulugalii alolofa o matua e tumau faamaoni le tasi i le isi i o latou olaga atoa.

O lo tatou sosaiete i le suiga ma le malepe

O le lalolagi o loo tatou ola ai ua faateteleina le faigata ona ola i se olaga faaleaiga le mautonu ma nonofo faatasi o se ulugalii faaipoipo ma se aiga. O lo tatou olaga atoa e faafeagai ma lena. O tagata talavou o le aiga e vaevaeina i taimi uma i vaega matutua, e oo lava i totonu o a tatou ekalesia. Toeitiiti lava o tagata uma e tuua le fale i taeao uma. Ua vaevaeina i latou i le faleaiga, aoga faataitai, aoga tulagalua, aoga maualuga, iunivesite ma fale faigaluega. O le tele o tagata e otometi lava ona faʻaalu o latou taimi avanoa ma tagata latou te faʻaaluina le tele o le aso, o lona uiga i fafo atu o le aiga.

O le aiga, e moni lava o le sosaiete atoa, o loo i ai i se faagasologa o le toe faatulagaina ma le talepeina. O le tete'a ma le faapau pepe ua amata ona faigofie i taimi uma; Ae paga lea, o le mea mulimuli e toetoe lava a mafai i taimi uma pe a talosagaina, e oʻo lava i falemaʻi Adventist. O mafutaga a o lei faaipoipo ma faaipoipoga e le masani ai, ua avea nei ma tulaga masani ma ua le o toe masani ai i totonu o le nuu. O le fa'aipoipoga fa'afeusuaiga o lo'o manumalo nei i loto o le au fai tulafono. O le fa'ata'ita'iina o itupa o le a vave ona fa'afefeteina atoa fuafuaga fa'alea'oa'oga.

Fa'alilolilo e fai ma tali i le pa'u o se aganu'u

I le va'ai atu i lenei a'oa'oga o lo'o aga'i atu i ai le tatou sosaiete i le leai o se uiga, filifiliga ma le fa'atulagaina, o le tele ma le to'atele o tagata ua amata ona fa'alilolilo. I se tusiga i le Die Zeit, na faamatalaina ai e le tusitala le auala i lenei lalolagi "o le tulaga masani ma le tulaga tulaga ese, o le uiga ma le faavalevalea o aso nei ua tuufaatasia lelei le tasi i le isi - i se vaitaimi le tumau lea e paʻu ai le faatulagaga tuai e aunoa ma se mea fou i totonu. vaai.” E tula'i mai le mata'u i le gaogao o le soliga o le poloaiga, o le pito pito i lalo o le fa'afefeteina ma le fa'amavae. O le ita e faʻaosoina "e mea uma o loʻo faʻaosoina atili ai le lalolagi i le faʻaleagaina ma liliu ai le "natura masani" i luga o lona ulu: faʻaipoipoga faʻafeusuaiga ... faʻaleaganuʻu eseese, e le faʻagaloina le fanau mai o le fouvalega agavale, le osofaʻiga a fafine ma itupa. manatu i le faavavau faavavau o le faatulagaga faapeteriaka.« (Thomas Assheuer, Die Zeit, Iuni 16, 2016, "O fea na sau ai lona ita oti?")

Tel Aviv i Isaraelu ua na o le pau lea o le aai i Sasaʻe Tutotonu e avea ma se tasi o taulaga sili ona taua i luga o le paneta. O le atunuu o loʻo siomia e atunuu Mosalemi lea o loʻo iai pea le faʻataʻitaʻiga a le aiga peteriaka o le peteriaka o Aperaamo. E le na o le pau lea o le mafuaaga ua avea ai Isaraelu ma faailoga o le le mama i Sisifo mo Mosalemi. O le taua e faasaoloto Palesitina o se taua faasaga i le amioletonu o, e pei ona foliga mai e feteenai, o se malo taupulepule Iutaia, o se nofoaga pito i tua o le leaga i Sisifo.

O le tele o Mosalemi o loʻo latou nonofo i aganuu i Sisifo, e ui lava e le o ni tagata lotu, latou te manatu o le faʻaleagaina iinei o se taufaamatau i o latou aiga, a latou fanau, ma a latou sosaiete. E toaitiiti foi e leai se malosi e tetee atu ai i nei faatosinaga, lea e mafai ona taitai atu ai i le tele o le inoino ia te ia lava. O le fa'atupu fa'alavelave e mafai ona avea ma taunuuga o le ita. E leai se eseesega ma tagata e le o ni Mosalemi, sei vagana ai o le radicalization ma sauaga i nisi taimi e tupu eseese ma e eseese foi taunuuga.

Paulo: Lapataiga e uiga i le feoai solo?

Sa ola Paulo i se aganuu faa-Eleni. I aai tetele o Efeso, Korinito, Atenai ma Roma, e to'atele tagatanuu na fa'atauva'a ma fai a latou tama fiafia. Fai mai le Sibylline Oracle, i totonu o tagata anamua, na o tagata Iutaia e leai ni tama fiafia. Ma o le mea moni: E tele mea na tusia e Paulo e uiga i le faitaaga ma le faitaaga, o lona uiga o se mea e pei o: laisene faʻafeusuaiga poʻo le faʻasaina o feusuaiga. O nisi ua talitonu nei o lenei faitaaga i le itu o le faatauatane e faasino tonu lava i le talitane ma le tu masani o tama fiafia, o e laiti ma e masani ona tuuina atu a latou auaunaga. Peitaʻi, e feteenaʻi faamatalaga a le aposetolo i le Roma:

“O lea foi na tuuina atu ai e le Atua i latou i manaoga o o latou loto, i le eleelea, e faaumatia ai o latou lava tino. i totonu o i latou lava le fa‘alumaina... auā ‘ua fa‘afesuia‘i e a latou avā feusua‘iga masani ma feusua‘iga lē masani; I le auala lava e tasi, ua tuua foi e alii le feusuaʻi masani ma tamaitai ma e faasaga le tasi i le isi “Ua latou mū i o latou tuʻinanau, ua latou faamāina lea tagata i lea tagata, ma ua maua foʻi e i latou lava le taui o lo latou sesē.” ( Roma 1,24:26-XNUMX ).

E leai se mea e iloa ai iinei e uiga i le faʻaleagaina o tamaiti laiti e laiti, ae o loʻo tautala le tusitusiga i le tutusa o gaioiga i le va o tamaitai ma alii.

O le a le mea e sui ai le inoino?

Mai tusitala uma o le Tusi Paia, e foliga mai na suʻesuʻeina e Paulo le tulaga sili ona loloto o le tauatane. O a fautuaga na ia tuuina mai mo le taulimaina o agasala tau feusuaiga ma tagata agasala? Pe e ofoina mai ai se isi mea e sui ai le ita ma le sauā? Sei o tatou tilotilo totoa i ana fautuaga.

“A o le tino e le mo le faitaaga, a o le Alii, o le Alii foi mo le tino. Ia sosola ese i le faitaaga! ... so o se tasi e faitaaga, ua agasala o ia i lona lava tino ... ae ina ia aloese mai le faitaaga, ia taitasi le tagata ma lana lava ava ma lana lava tane ... A o galuega a le tino ua faaalialia, o le mulilua; o le faitaaga, o le amio leaga, o le faitaaga... o le faitaaga, a o mea leaga uma lava, ma le manumanu, e le ta’ua lava ia te outou, e pei ona tatau ai i le au paia” ( 1 Korinito 6,13.18:7,2, 5,19; 5,3:XNUMX; Kalatia XNUMX:XNUMX; Efeso XNUMX:XNUMX ). .

“O lenei, ia outou fasioti… o le faitaaga, o le amio leaga, o le tuʻinanau, o le tuʻinanau leaga, ma le matapeʻapeʻa, o le ifo i tupua lava lea; O mea ia e o‘o mai ai le to‘asā o le Atua i ē ‘ua lē usiusita‘i; o oe fo‘i ma i latou fa'atasi sa savavali a o outou ola i ia mea... Auā o le finagalo lenei o le Atua, ia faapaiaina outou, ia taumamao outou ma le faitaaga... E leai se tulafono ua tuuina mai mo e amiotonu, ae mo e amio leaga... ma e agasala, o e le paia... o e faitaaga, o e faitaaga, o e faomea, o tagata pepelo, o pepelo, ma soo se mea lava e feteenai ma aoaoga faavae lelei... E tatau ona faamamaluina le faaipoipoga e tagata uma ma ia le faaleagaina le moega o le faaipoipoga; Ae e faamasinoina e le Atua o ē faitaaga ma ē mulilulua!” ( Kolose 3,5:7-1; 4,3 Tesalonia 1:1,10; 13,4 Timoteo XNUMX:XNUMX; Eperu XNUMX:XNUMX ).

I nei mau, na o le lapataia e Paulo e faasaga i le agasala, ae le o le tagata agasala. E iai foʻi se vaega e tasi e ese ai: Na te lapataʻia tagata e faatatau i se ituaiga e tasi o tagata feusuaʻi lē mamā. O i latou ia e mafai foi ona ta’ua o uso i totonu o le nuu.

“Na ‘ou tusi atu ‘iā te ‘outou i le tusi, ‘aua ne‘i ‘outou fa‘atasi ma ē faita‘aga; ‘ae lē fa‘atasi ma ē faita‘aga o lenei lalolagi lautele, po o ē matape‘ape‘a, po o ē fao mea, po o ē ifo i tupua; a leai semanu e tatau ona e tuua le lalolagi. A o lenei, ‘ua ‘ou tusi atu ‘iā te ‘outou, ‘aua ne‘i ‘outou feoa‘i ma so o se tasi e ta‘ua o ia o le uso, o le tagata faita‘aga, po o le matape‘ape‘a, po o le ifo i tupua, po o lē ‘ua ‘upu leaga, po o le ‘onā, po o le fao mea; Aua tou te aai faatasi ma se tagata faapena.” ( 1 Korinito 5,9:11-XNUMX ).

O fesootaiga vavalalata a Iesu ma tagata agasala

Na aumaia e Iesu se faaaʻoaʻoga mo isi tagata agasala. Ua uma ona tatou taʻua le faaaʻoaʻoga a le fafine mulilua o Maria le Makatala. E tusa ai ma le Tulafono a Mose, o la latou solitulafono sa faasalaina i le oti. A ‘ua uma ‘ona ‘auina atu e Iesu o ē na molia i latou, ‘ua fa‘apea atu, “O lē e leai sana agasala ‘iā te ‘outou, ia muamua ‘ona togi se ma‘a ‘iā te ia,” e le‘i ta‘usalaina i latou e ia, e ui lava ‘ina na o ia le tagata e lē agasala i le motu o tagata. Na ia tulia “temoni e toʻafitu” mai iā te ia. O ia o le “tagata agasala” na faauuina o ia i le fale o le Faresaio o Simona ma sogi atu ia te ia ma loimata (Ioane 8,7:16,9; Mareko 7,37.45:XNUMX; Luka XNUMX:XNUMX, XNUMX). Ae e le na o ia o le tagata agasala e le maasiasi i ai Iesu:

»Se a le mea e ‘ai ai lou matai ma i latou? aolafoga ma tagata agasala? ‘Ua fa‘afofoga Iesu, ‘ona fetalai atu lea o ia ‘iā te i latou, “E lē mana‘omia e ē malolosi se foma‘i, a o ē mama‘i. Ae ia e alu ma aoao po o le a le uiga o lenei mea: 'Ou te manao i le alofa ae le o le taulaga.' Aua ou te lei sau e valaau i e amiotonu, a o e agasala ia salamo... E moni ou te fai atu ia te outou, O aolafoga ma fafine talitane ia vave ona ulu atu i le malo o le Atua iā te outou!” ( Mataio 9,11:13-21,31; XNUMX:XNUMX ).

Fua fa'afaife'au: Ia e alofa i le fefe!

O lea la o le misiona a soo uma o Iesu o le fefiloi ma tagata agasala ina ia faaolaina le toatele: “Ia e alofa atu i e masalosalo. e se‘i ‘ese isi nai le afi ma fa‘aolaina i latou; isi ia e alofa i le fefe e ʻinoʻino foʻi i le ofu ua leaga i le tino.” ( Iuta 22.23:XNUMX ).

O loo faaalia i lenei fuaiupu se mataupu faavae taua: ua valaauina i tatou e fesoasoani. Ioe! Ae e taua le mataala pea. E faafia ona leiloa e se faifeau lona mama i le tuufaatasia o talanoaga masani a faifeau. O se tasi o mafuaaga e le tatau ai i se faifeau ona fautuaina se tamaitai na o ia ma se tamaitai faifeau e le tatau foi ona fautuaina se alii na o ia. Ae o nei aso, e mafai foi ona lamatia le tausiga o le itupa e tasi i lalo o nisi tulaga.

O le māfuaaga lenā na tusi ai Paulo: “Ia tatou savavali ma le mamalu e pei o le ao, … aua le faitaaga ma le faitaaga, aua le misa ma le matauʻa; a ia oofu i le Alii o Iesu Keriso, ma aua le popole i le tino seia oo i le gataaga fiafiaga o manaoga! … Ou te faatoʻilaloina loʻu tino ma fai ma pologa, ina neʻi ou talaʻi atu i isi ma taʻuleagaina ai aʻu.” ( Roma 13,14:1; 9,27 Korinito XNUMX:XNUMX ).

O le a le uiga moni o le paia

Ua fetalai mai Ieova le Atua: “Auā o aʻu o Ieova lo outou Atua; O le mea lea, ia faapaiaina ai outou e outou, ma ia paia, auā e paia lava aʻu.” ( Levitiko 3:11,44 ) E masani ona faauigaina le paia e faapea, ua faapaiaina, ua faapaiaina mo se faamoemoega faapitoa. Ae pe na o lena lava? E paia foi se tui. Ma o le Atua lava Ia e mautinoa lava e le'i vaetofiaina pe vaetofiaina mo se faamoemoega faapitoa. Ae e paia lava o ia. A o faaauau ona tatou faitauina le fuaiupu, ua manino mai ai le uiga: “Aua tou te leaga ai outou.” O le paia foi o lona uiga mama ma mama. O le mea lea o le au paia o tagata mama, o se manatu fou i loʻu manatu.

I le vaaiga ia Orlando, o le ola mama e sili atu ona manaʻomia. E le gata o faʻafeusuaiga ma Islamists e manaʻomia lenei mama, ae o tagata uma. O fasioti tagata, pule i le ola, toso teine ​​ma isi manu'a e tutupu i minute uma ma o lo'o fa'aauau pea ona osooso le lalolagi i le to'a. O loo moomoo le lalolagi mo le faamalamalamaina e ala i le mamalu o Iesu, le paia, ma le mama o loo faaalia i soo o Iesu, “o e mulimuli i le Tamai Mamoe i mea uma e alu i ai o ia... o e ua mamā taupou” (Faaaliga 18,1:14,4; XNUMX:XNUMX). O le matagofie o uiga o le Atua e le mafaitaulia ona faatosina. O lona natura, o lona agaga, o lona uiga, ua faaalia i le toto o le Tamai Mamoe, ua ofoina mai ai le faamalologa ma le saolotoga mo tagata uma.

Ita po o le alofa le manatu faapito?

E le fesoasoani le ita po o le saua e tetee atu ai i mea mata'utia o lenei lalolagi. O le alofa le manatu faapito ua na o le pau lea o le mana e mafai ona faasaoina ai iinei. Ua manatu tagata faatauafafine ua latou manumalo i le alofa ma ua faatoilaloina le taua. Ae e leai so latou alofa moni. Mosalemi talitonu ua latou lisiina le alofa mo i latou lava, e toetoe lava o sura Quranic uma e amata i upu: i le suafa o le Atua le alofa alofa. E ui ina masani ona faaliliuina: i le suafa o le Atua e alofa mutimutivale, alofa, o le upu e maua mai i le upu o loo faaaogaina i fuaiupu nei: “Ou te manao ia te oe. alofa mai le lotoIeova e, loʻu malosi!” ( Salamo 18,2:XNUMX ) “E galo ea i le fafine lana tama, ina neʻi galo iā te ia lana tama. alofaga i lana tama fanau?” ( Isaia 49,15:XNUMX ) O lenei upu e faatatau i le alofa mutimutivale o se tinā. O le mea e leaga ai, o le tele o Mosalemi e le malamalama i le alofa o le Atua, aemaise lava i latou e faatagaina i latou lava e aafia i le inoino.

O le alofa moni e onosaia faigata uma, talitonu i folafolaga uma, faamoemoe mo le faaolataga o tagata uma, onosai i mafatiaga uma. Afai tatou te ola ai i lenei alofa, o le a le faigofie tele ona tu'u lupe i tatou lava i se vaega o lo'o i ai ni tagata fa'atupu vevesi. Nai lo o lea, o le a taʻua i tatou o ē tuliesea temoni.

O le tagata ua uluitinoina mai Kadara na tamo'e le lavalava, ma 'e'e ma sauā. O temoni na uluitinoina o ia na faaalia lo latou malosi faataumaoi ina ua latou ulu atu i puaa. Ae mulimuli ane sa nofo le tagata i vae o Iesu ua ofu ma mafaufau lelei, lea na matuā ofo ai le au leoleo puaa. Sa ia manatu i le Tamai Mamoe (Luka 8,26:39–XNUMX).

Pe o le a tatou fa'aofuina fo'i tagata le lavalava i aso nei? Po o le a mafai ea e Iesu ona fetalai mai e uiga iā i tatou: “Na ou lē lavalavā ona outou faaofuina lea o aʻu”? ( Mataio 25,37:XNUMX ). Matou te mafaufau pea i tagata ua leai ni lavalava. Ae e foliga mai ia te aʻu o nei aso e uiga foi i tagata o loʻo faʻateleina le tuʻu ese o latou lavalava e pei o le faʻafefe faʻafefe poʻo le faʻaitiitia o latou i se tulaga faʻalelei aupito maualalo o sikuea senitimita. O le faʻaofuina o latou e le o se auala tuusaʻo. Muamua lava, o lo latou le lavalavā faaleagaga e tatau ona foia e ala i le talalelei, ae le o togafitiga faavalevalea lea e faamoemoe e faasaoloto ai i latou mai o latou faanaunauga ma vaisu. Aua e le laveai e le Atua mai tuinanau ma faaosoosoga, ma e le o i tatou, ae na o Ia lava e mafai ona laveai mai vaisu ma agasala.

Po o le a tatou faamalumalu ea le tagata ese sauā? E mata, e mafai o fai mai a Iesu e uiga ki a tatou: “Ne fai au mo fai se tino fakaa‵tea, kae ne talia ne koutou au”? ( Mataio 25,36:XNUMX ) E tatou te toe mafaufau foʻi i le tagata ese e moe i le auala e aunoa ma se mea e nofo ai. Ae e foliga mai ia te aʻu o nei aso e uiga foi i tagata o loʻo nofo toʻatasi i totonu o latou fale ma o loʻo lamatia i le malepelepe ona o le suiga o mea taua a le sosaiete.

Afai e mafai e le Atua ona faaaoga i tatou e faamanuia uma ai nei tagata, o lona uiga ua tatou malamalama i le savali lapatai a Orlando.

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.