Tala'aga i le tula'i mai o Isalama (Vaega 2): O le seneturi lona fitu mai se vaaiga fa'asolopito

Tala'aga i le tula'i mai o Isalama (Vaega 2): O le seneturi lona fitu mai se vaaiga fa'asolopito
Ata: okinawakasawa - Adobe Stock
Mo i latou o loʻo faʻapipiʻiina o latou faiʻai i luga o le faʻalavelave o Islama, e aoga le vaʻavaʻai i mea faʻperofeta ma talafaasolopito o lenei taimi. Saunia e Doug Hardt

'Ina ua fa'ate'ia le lotu Isalama i le senituri lona fitu TA sa feagai le lalolagi Kerisiano ma fevaevaea'iga, fete'ena'iga ma tauiviga malosi na fa'afeagai ai Sasa'e ma Sisifo; sa tatau foi ona tauivi vaega uma e lua i totonu ma feeseeseaiga loloto ma eseesega o manatu.« O le ala lea e amata ai Oxford History of Islam lana tusiga i le "Islama ma le faaKerisiano".

Mai le faamatalaga puupuu, faatomuaga o lenei tusi o talafaasolopito, e tasi le mea o loo manino mai: E moni lava sa faia e le Tusi Paia se galuega tele i le valoiaina o le pogisa faaleagaga o le ekalesia i lena aso! E lei faaalia e le lalolagi Kerisiano se luma ua tuufaatasia e le talalelei ina ua amata e Mohammed lana galuega—o le mea moni, sa matua vaeluaina lava. O lea, i le toʻatele o tagata na mātauina le Faa-Kerisiano i lenā taimi, na foliga mai o le lotu Isalama e na o se isi lotu Kerisiano (Esposito, ed., O le Oxford History of Islam, itulau 305). O lenei tusiga o loʻo vaʻavaʻai i nisi o mataupu mataʻina na faʻatulagaina ai le tulaga mo le tulaʻi mai o Islama...

E oo atu i le taimi o Mohammed, ua talia e le Ekalesia Kerisiano le Aso Sa o le "aso paia," na faailoa mai ai le aoaoga faavae o le agaga e ola pea, ma lafoai le talaiga o le toe afio mai o se Faaola o le a afio mai. Ona sa ia talitonu o le a manumalo le ekalesia i le lalolagi (e pei o faiga faaupufai) ma faapea ona faataunuuina ai le meleniuma faale-Tusi Paia. O le mea moni, o nei mataupu ua le toe avea ma autu vevela i le seneturi lona ono. O le finauga tele a le ekalesia i lena aso sa faaautu i le natura o Iesu. O lea la, se'i o tatou talanoaina muamua lenei mataupu:

Talu mai lava le vaitaimi o Semurana (TA 100-313) na taumafai ai le ekalesia e faamatala le Tusi Paia i upu faalelalolagi.

“O le au faatoesega Kerisiano o le senituri lona lua o se vaega o tusitala o ē na taumafai e puipuia le faatuatuaga faasaga i tagata faitio Iutaia ma Eleni-Roma. Na latou teena le tele o tala taufaaleaga, o nisi na oo lava ina tuuaia Kerisiano i le 'ai tagata ma le faitaaga. I se tulaga lautele, sa latou taumafai e faamalamalamaina le Faa-Kerisiano i tagata o le sosaiete Eleni-Roma ma faamatala le malamalama faa-Kerisiano i le Atua, le paia o Iesu, ma le toetu o le tino. Ina ia faia lenei mea, na faaaogā ai e le ʻauapolotisi upu faafilosofia ma tusitusiga o aganuu masani e faailoa atu ai o latou talitonuga i se tulaga saʻo atoatoa ma faatosina atu ai i le mafaufau o ē faapaupau i ona po.” (Fredericksen, Christianity, Encyclopaedia Britannica)

O le iʻuga, na faasolosolo mālie ona mou atu le matafaioi tāua a le Tusi Paia i le lotu, ma e oo ane i le senituri lona tolu ua tatau ona faamatala atu le Tusi Paia i tagata lautele. O lea na ta'uta'ua ai le au failotu e pei o Origen i ana faamatalaga i le Tusi Paia (ibid.). O lenei atinaʻe na atili ai ona taʻitaʻia le au failotu "tagata maualuluga", talu ai e mafai ona sili atu ona latou tusitusi ma faʻaaoga la latou gagana faafilosofia Eleni e talanoa atili ai i tagata lautele. Ua uma ona faapea mai Paulo: “E faafefeteina le poto; a o le alofa e atiaʻe ai.« ( 1 Korinito 8,1:84 Luteru XNUMX ) Faatasi ai ma lenei iloa, o le alofa i totonu o le lotu e foliga mai na agaigai pea i lalo ma faasolo atu i lalo ma “faateteleina” pea i luga o le mauga. O lenei mea na taʻitaʻia ai ituaiga uma o fevaevaeaʻiga i aʻoaʻoga.

Ina ia sili atu le faʻavasegaina o Mohammed ma faʻamatalaga a le Koran, e fesoasoani le iloa o feeseeseaiga na oʻo atu i le faʻaleagaina o le ekalesia Kerisiano i ona taimi. O lea la, o loo taulaʻi atu lenei mataupu i mataupu eseese i le Lotu Sasaʻe, lea sa nofoia i Constantinople. Ona o le aafiaga o lenei vaega o le ekalesia sa faapitoa ona matauina i luga o le Penisula Arapi i le taimi o Mohammed ma i tupulaga Isalama na sosoo ai.

Talu mai lava le vaitaimi o Semurana (TA 100-313) na taumafai ai le ekalesia e faamatala le Tusi Paia i upu faalelalolagi.

“O le au faatoesega Kerisiano o le senituri lona lua o se vaega o tusitala o ē na taumafai e puipuia le faatuatuaga faasaga i tagata faitio Iutaia ma Eleni-Roma. Na latou teena le tele o tala taufaaleaga, o nisi na oo lava ina tuuaia Kerisiano i le 'ai tagata ma le faitaaga. I se tulaga lautele, sa latou taumafai e faamalamalamaina le Faa-Kerisiano i tagata o le sosaiete Eleni-Roma ma faamatala le malamalama faa-Kerisiano i le Atua, le paia o Iesu, ma le toetu o le tino. Ina ia faia lenei mea, na faaaogā ai e le ʻauapolotisi upu faafilosofia ma tusitusiga o aganuu masani e faailoa atu ai o latou talitonuga i se tulaga saʻo atoatoa ma faatosina atu ai i le mafaufau o ē faapaupau i ona po.” (Fredericksen, Christianity, Encyclopaedia Britannica)

O le iʻuga, na faasolosolo mālie ona mou atu le matafaioi tāua a le Tusi Paia i le lotu, ma e oo ane i le senituri lona tolu ua tatau ona faamatala atu le Tusi Paia i tagata lautele. O lea na ta'uta'ua ai le au failotu e pei o Origen i ana faamatalaga i le Tusi Paia (ibid.). O lenei atinaʻe na atili ai ona taʻitaʻia le au failotu "tagata maualuluga", talu ai e mafai ona sili atu ona latou tusitusi ma faʻaaoga la latou gagana faafilosofia Eleni e talanoa atili ai i tagata lautele. Ua uma ona faapea mai Paulo: “E faafefeteina le poto; a o le alofa e atiaʻe ai.« ( 1 Korinito 8,1:84 Luteru XNUMX ) Faatasi ai ma lenei iloa, o le alofa i totonu o le lotu e foliga mai na agaigai pea i lalo ma faasolo atu i lalo ma “faateteleina” pea i luga o le mauga. O lenei mea na taʻitaʻia ai ituaiga uma o fevaevaeaʻiga i aʻoaʻoga.

Ina ia sili atu le faʻavasegaina o Mohammed ma faʻamatalaga a le Koran, e fesoasoani le iloa o feeseeseaiga na oʻo atu i le faʻaleagaina o le ekalesia Kerisiano i ona taimi. O lea la, o loo taulaʻi atu lenei mataupu i mataupu eseese i le Lotu Sasaʻe, lea sa nofoia i Constantinople. Ona o le aafiaga o lenei vaega o le ekalesia sa faapitoa ona matauina i luga o le Penisula Arapi i le taimi o Mohammed ma i tupulaga Isalama na sosoo ai.

O le isi manatu e faapea o Iesu o se tagata ma o lona afuafua o se vavega. Peitai, o le fua e le gata o le Agaga Paia, lea na faatumulia ai o ia i le poto ma le mana faalelagi, na avea ai o ia ma Alo o le Atua. O lenei mea mulimuli ane na taʻitaʻia ai i le aʻoaʻoga e leʻi fanau mai Iesu o se atalii o le Atua, ae na o le "tamatama" o ia e le Atua mulimuli ane i lona soifuaga o se atalii. O loo ola pea lenei talitonuga i le tele o tagata Unitarian i aso nei.

O le isi vaaiga ‘na taʻua ai le ‘pulea’ a nisi o Faatamā o le Ekalesia e faapea [o Iesu o se Atua, ae na i lalo ifo o le Tamā]. Na ia finau mai, i se faaeseesega, o le Tamā ma le Alo e na o ni igoa eseese se lua mo le mataupu lava e tasi, auā o le Atua e toatasi na taʻua o le Tamā i le uluaʻi tausaga, ae o le Alo i Lona foliga mai o se tagata.’ ( Monarchianism, Encyclopaedia Britannica )

Pe tusa o le TA 200, na amata ai ona folafola atu e Noëth o Semurana lenei manatu. I te taimi ne avatu ei ne Praxeas a manatu konei ki Loma, ne fai atu a Tetuliano: ‘Ne fakaseai ne ia a valoaga kae aumai foki ne ia a talitonuga ‵se; na te tulia le Fesoasoani ma faasatauroina le Tama.” (Parrinder, Iesu i le Quran, itulau 134; tagai foi Gwatkin, Filifiliga mai Tusitala Kerisiano Muamua, itulau 129)

O le tele o a'oa'oga Kerisiano fa'a-Kerisiano i le Logos, le Upu po'o le "Atalii" o le Atua, ua fa'apotopotoina e tetee atu i lenei a'oa'oga sese. Peita'i, na fa'amavae le pulega fa'atupu fa'atama'ita'i i le tuto'atasi o le tagata lava ia Tagaloga ma fai mai e na o le tasi lava le atua: o le Atua le Tamā. O se vaaiga e matua fa'amaoni lava.

E oo lava ina ua uma le Fono a Nicaea, e leʻi muta ai finauga faa-Kerisiano. O le Emeperoa Konesetatino sa naunau i le Arianism lava ia ma o lona atalii o se Arian le tautala. I le TA 381, i le isi aufono ekumene na sosoo ai, na faia ai e le Ekalesia le Faa-Kerisiano Katoliko (o Sisifo) ma lotu aloaia a le malo ma faʻamautu tala faʻatasi ma le Arianism of the Orient. Sa avea Arius ma ositaulaga i Alesania, Aikupito—o se tasi o nofoaga tutotonu o le Lotu i Sasaʻe (Fredericksen, “Christianity,” Encyclopaedia Britannica). Talu ai o le Ekalesia i Sisifo na oo i le faateleina o le pule i lena taimi, o lenei faaiuga na taitai atu ai i osofaiga faapolokiki a le Ekalesia i Sasae, lea na i ai se aafiaga malosi i le isi feeseeseaiga i aoaoga a Iesu.

O lenei vaega, i le isi itu, sa lauiloa i Sasaʻe Tutotonu, aemaise lava i le au tupu. Sa ia aoao atu o Iesu o le Atua moni ma le tagata moni. E le'i eseese uma. O le tagata o ia te ia na faasatauroina ma fasiotia, ae leai se mea na tupu i le Atua ia te ia. Sa latou aoao atu foi na fanauina e Maria le natura paia ma le natura faaletagata o Iesu.

O le isi felafolafoaiga faa-Kerisiano na faia i le TA 431 i le Fono a Efeso. Na taʻitaʻia e Cyril, Peteriaka o Alesania, o le Christology ogaoga na taʻusalaina e Nestorius, Peteriaka o Constantinople. Na aʻoaʻo e Nestorius o le tagata o Iesu o se tagata tutoʻatasi e ese mai le Afioga a le Atua, o le mea lea e leai ai se aiā a se tasi e taʻua ai le tinā o Iesu o Maria "Tina o le Atua" (gr. theotokos, θεοτοκος po o le theotokos). E faigatā ona taʻu atu le mea na aʻoaʻo moni e Nestorius. Talu ai e masani ona manatu o Cyril, o se augātamā o Alesania, na manaʻo e tuu i lalo lona fili i le nofoalii o Constantinople. O le mea lea, o lana filifiliga e faʻasalaina lona fili atonu sa faʻapolokiki faʻapolokiki e pei ona faʻalotu.

O le mea na aʻoaʻoina moni e Nestorius atonu e sili atu o se faʻalapotopotoga faʻapitoa. O le upu Eleni prosōpon (προσωπον) o lona uiga o se fa'aaliga tutusa i fafo po'o se fa'aaliga o se tagata, e aofia ai meafaigaluega fa'aopoopo. O se fa'ata'ita'iga: O le pulumu a le tusiata e ana ia lava prosopon. O lea na faaaogā ai e le Alo o le Atua lona tagata e faailoa mai ai o ia lava, ma o lona uiga la o le tagata o se mea e ona ia prosopon auai. I lenei auala o se faaaliga e tasi e le mavaevae (Kelly, "Nestorius", Encyclopaedia Britannica).

Peitaʻi, o le Nestorianism, e pei ona malamalama i ai ona tagata tetee i lenā taimi ma mulimuli ane ai i ē na lagolagoina, na maumauaʻi e faapea o le natura faaletagata o Iesu o se tagata atoatoa. O le mea lea na talitonu ai o le a avea ai o ia ma tagata e toʻalua, tasi le tagata ma le tasi paia. A o le talitonuga faalotu ("moni") Christology o le taimi na oo mai ai le manatu faapea e lua uiga faalilolilo o Iesu, e tasi le Atua ma le tagata e toatasi, i le tagata e tasi (Kere. hypostasis, υποστασις) autasi, na faamamafaina e le Nestorianism le tutoatasi o ia mea uma e lua. O lea la, sa ia fai mai, o loo i ai moni lava ni tagata se toalua po o ni hypostases e le o fesootai i se lotogatasi tau amio. O le mea lea, e tusa ai ma le Nestorianism, i le liutino tagata o le Afioga paia na tuufaatasia ma se tagata soifua atoatoa, tutoatasi.

Mai se vaaiga masani, ua faafitia ai e le Nestorianism le tagata moni ma faailoa atu Iesu o se tagata na musuia e le Atua nai lo o se tagata na foafoaina e le Atua (ibid.). O lea vaaiga e tutusa ma le vaaiga a Meleki, vagana ai o Maria, le elemene paia o Iesu, e lei fanauina (Aasi, Malamalamaga Mosalemi i Isi Lotu, itulau 121).

Ae peitai, o le fofo a Cyril i lenei faafitauli, "o le natura e tasi mo le Upu na liu tino." Na iʻu ai i le isi finauga e uiga i le natura o Iesu.

O lenei aoaoga faavae o loo tautino mai ai o le natura o Iesu Keriso sa tumau atoatoa i le paia ae le o se tagata, e ui lava sa ia tauaveina se tino faalelalolagi ma se tagata e fanau mai, ola, ma maliu. O le mea lea, o le aʻoaʻoga Monophysite e taofi e faapea i le tagata o Iesu Keriso sa na o le tasi le natura paia, ae le o ni natura se lua, o le Atua ma le tagata.

Na taʻitaʻia e Pope Leo o Roma le tetee faasaga i lenei aʻoaʻoga, lea na faaiʻuina i le Fono a Kalasedon i le 451 TA. “Na pasia e Kalesetonu le poloaiga e tatau ona faamamaluina Iesu i 'natura e lua e le fefiloi, e le masuia, e le mavaevae, ma e le mavaevae'. O lenei fa'ata'ita'iga na fa'afeagai ma le a'oa'oga a Nestorian e fa'apea, o uiga e lua o Iesu e tu'u ma'oti ma o le mea moni e lua tagata. Ae sa faasaga foi i le tulaga faalotu faigofie o Eutyches, o se monike na faasalaina i le TA 448 mo le aoaoina faapea ina ua mavae le liutino tagata o Iesu sa na o le tasi le natura ma o lona uiga faaletagata e le tutusa uiga, e pei o isi tagata. «(»Monophysite«, Encyclopaedia Britannica)

Mo le 250 tausaga na sosoo ai, na taumafai malosi ai emeperoa o Byzantine ma peteriaka e manumalo i le Monophysites; ae na le manuia taumafaiga uma. O aʻoaʻoga e lua-natura o Chalcedon o loʻo teena pea i aso nei e ekalesia eseese, e taʻua o le Armenian Apostolic and Coptic Churches, le Coptic Orthodox Church of Egypt, le Ethiopian Orthodox Church ma le Syriac Orthodox Church of Antioch (o le Syriac Jacobite Church). (Fredericksen, “Faa-Kerisiano”, Encyclopaedia Britannica)

O Kerisiano nei na suitulaga ia Iakopo Baradei ma sa tele ina nonofo i Aikupito. Na faalauteleina e le au Iakopo le Monophysitism e ala i le tautino atu o Iesu lava ia o le Atua. E tusa ai ma lo latou talitonuga, o le Atua lava ia na faasatauroina ma sa tatau i le atulaulau uma ona lafoaia Lona Tausia ma le Tausi mo aso e tolu na taoto ai Iesu i le tuugamau. Ona tulaʻi lea o le Atua ma toe foʻi i lona nofoaga. O le auala lea na avea ai le Atua ma Lē na foafoaina ma o lē na faia e faavavau. Na latou talitonu na tō le Atua i le manava o Maria ma ua tō o ia iā te ia. (Aasi, Malamalamaga Mosalemi i Isi Lotu, itulau 121)

Na talitonu lenei lotu Arapi i lona fā o senituri o Iesu ma lona tinā o ni atua se toʻalua e ese mai i le Atua. Sa faapitoa lo latou tosina atu ia Maria ma faamemelo ia te ia. Sa latou ofoina atu ia te ia mama keke falaoa (collyrida, κολλυριδα - o le mea lea o le igoa o le lotu) e pei ona faia e isi agai i le Tina sili o le Lalolagi i taimi faapaupau. O Kerisiano e pei o Epiphanius na tau faasaga i lenei aʻoaʻoga sese ma taumafai e fesoasoani i Kerisiano ia iloa e lē tatau ona tapuaʻia Maria. (Parrinder, Iesu i le Quran, itulau.135)

Mai lenei otootoga o le talafaasolopito o ekalesia Kerisiano ma a latou tauiviga e malamalama i le natura o Iesu, ua manino ai le mafuaaga na taʻua ai e Iesu o ia lava o le "Alo o le Atua" mo le vaitaimi o Tuatira (Faaaliga 2,18:XNUMX). Ona o lenei fesili ua manaomia ai se tali i le Faa-Kerisiano. Peitaʻi, e lē na o le pau lea o le faafitauli i le lotu.

E pei ona taʻua i le Kollyridians, e tele faʻafitauli na faʻafefe i totonu o le Ekalesia e uiga ia Maria. I totonu o ni nai seneturi talu mai le amataga o le faa-Kerisiano, na maua ai e Maria le tulaga mamalu i totonu o le au paia o se Taupou Paia ma le avanoa maoae o le maitaga i le Alo o le Atua. Ua faaalia lenei mea i ata na maua o ia ma Iesu i fale o Roma. Ae ui i lea, o lenei mea na oʻo i le mamao ma na iu ai ina lauiloa o ia o le "Tina o le Atua". Na aliaʻe mai tusitusiga faa-apokerifa e faatatau i lona olaga, ma na tupu tele ai le tapuaʻiga i ana meafaitino.

E ui lava o nisi (e aofia ai Nestorius) na tetee malosi, ae na talia e le Fono a Efeso i le TA 431 le faamamaluina o le Taupou o Theotokos, le 'Tina o le Atua' (po o le sili atu o le 'Tau-Atua') ma faʻatagaina le faia o ata o le Taupou ma lana Tama. I le tausaga lava lenā, na faaaogā ai e Cyril, le Akiepikopo o Alesania, le tele o igoa o Maria na tuuina atu ma le alofa e tagata faapaupau i le “atua fafine sili” o Tiana/Tiana o Efeso.

Na faasolosolo malie, o uiga sili ona lauiloa o le atua fafine anamua o Astarte, Cybele, Artemis, Diana ma Isis na tuufaatasia i le lotu fou a Marian. I lena seneturi na faatuina ai e le Ekalesia le Tausamiga o le Assumption e faamanatu ai le aso na afio aʻe ai o ia i le lagi i le aso 15 o Aokuso. O le aso lea na faamanatuina ai tausamiga anamua a Isis ma Tiana. Na iu ina manatu Maria o le fautua o le tagata i luma o le nofoalii o lona Alo. Na avea o ia ma tagata paia lagolago o Constantinople ma le aiga tautupu. O lona faatusa sa tauaveina i le ulu o solo tetele uma, ma tautau i falesa uma ma fale Kerisiano. (Sii mai i: Oster, Toe Iloiloina Isalama, itulau 23: mai ia William James Durant, Le Tausaga o le Faatuatua: O se talafaasolopito o tagata anamua - Kerisiano, Isalama, ma Iutaia - mai Konesetatino i Dante, TA 325-1300, Niu Ioka: Simon Schuster, 1950)

O le tatalo lenei a Lucius o loʻo faʻaalia ai le tapuaʻiga i le Tina Tina:

»(E te) fafaga le lalolagi uma i lou tamaoaiga. I le avea ai ma se tina alofa, e te tagiauē i manaoga o e pagatia... E te aveesea uma afā ma mea matautia mai le olaga o le tagata, faaloaloa lou lima taumatau... ma faafilemu afā tetele o le taunuuga..." (Easter, Toe Iloiloina Isalama, itulau 24)

Ua taʻua e Walter Hyde lenei mea fou i Kerisinetoma e faapea:

'O se mea masani la, o nisi tamaiti aʻoga o le a faʻafeiloaʻi lana faatosinaga o le 'Tina o Faanoanoa' ma le 'Tina o Horus' i le maʻitaga Kerisiano o Maria. Aua o ia na vaʻaia e tagata Eleni lo latou faʻanoanoa Demeter e suʻe lana tama teine ​​​​o Persephone, o le na faʻamalosi e Pluto. O le uiga o le tina-tama e mafai ona maua i le tele o faʻatagata o loʻo maua i toega o latou falesa i luga o le Seine, Rhine ma Danube. Na manatu uluaʻi Kerisiano na latou iloaina le Madonna ma le Tamaitiiti i totonu. E leitioa faigata lava i aso nei ona tuu atu ma le manino mea na maua mai i toega o mea.

O le taʻu “Tina o le Atua” na amata faaaogāina i le senituri lona fā ona sa faaaogā e Eusipio, Athanasius, Gregory o Nazianzus i Kapatokia, ma isi. Fai mai Gregory, "Soo se tasi e le talitonu o Maria o le Tina o le Atua e leai sona vaega i le Atua." (Sii mai i Oster, Toe Iloiloina Isalama, 24 mai: Hyde, Faiga faapaupau i le Faa-Kerisiano i le Emepaea o Roma, itulau 54)

E ao ona faailoa atu o le taliaina o Maria i le itu i sasaʻe o Kerisinetoma (le vaega e latalata i le vaipanoa na galue ai Mohammed) na vave ona agaʻigaʻi i luma nai lo le itu i sisifo. E faamaonia lea mea i le mea moni e faapea, ina ua asiasi atu Pope Agapetus i Constantinople i le TA 536, sa aoaiina o ia e lana paaga i Sasae ona o le faasaina o le tapuaiga a Marian ma le tuuina o faailoga o le Theotokos i ekalesia i Sisifo. Ae na faasolosolo malie lava ona maua le tuuto ia Maria i Sisifo. I le TA 609 (i le tausaga a o leʻi taʻua Muhammad na maua lana uluaʻi faaaliga), na faapaiaina ai le patele Roma ia Maria ma toe faaigoa ia Santa Maria ad Martyres (Holy Mary and the Martyrs). I le tausaga lava lea, na toe faapaiaina ai se tasi o ekalesia pito i leva, o le ekalesia faaulutalaina a Popes Callixtus I ma Julius I, ia "Santa Maria i Trastevere". Ma, i le faaiuga o le seneturi lava e tasi, na faalauiloa ai e Pope Sergius I le uluaʻi tausamiga a Maria i le kalena liturgical Roma. Ua saunia nei le laulau mo le tapuaiga a le Theotokos. Auā o le aʻoaʻoga o le Assumption of Mary sa salalau lautele, ma ua mafai nei e Kerisiano i Sasaʻe ma Sisifo ona faʻatonu a latou tatalo i se isi "Puluvaga" e ese mai le taʻu mai ia i tatou i le Tusi Paia (1 Timoteo 2,5: XNUMX).

Dr Na faapea mai Kenneth Oster, o se faifeau Aso Fitu na auauna i Iran mo le tele o tausaga:

“Ua toe aliali mai nei lotu Roma a o leʻi oo i le faa-Kerisiano i le Lotu i lalo o igoa o le ‘Kerisiano’. O Diana, le atua fafine taupou, na ia aumaia lana sao i le tapuaʻiga i le Taupou o Maria. O Juno a Roma, o Hera a Eleni, o Kathargos Tanit, o Isis o Aikupito, o Astarte a Phoenicia, ma le Ninlil a Papelonia sa avea uma ma Masiofo o le Lagi. Sa faia e Aikupito se vaega itiiti i lenei faaleagaina o aʻoaʻoga faigofie a Iesu. O faʻatusa o loʻo ola a Isis tausimai Horus e pei o ata masani o le Madonna ma le Tamaitiiti. O lea ua iloa ai o lenei aʻoaʻoga sese o faiga faapaupau sauā - o se atua na tosoina se atua fafine ma se "atalii o le atua" na aliaʻe mai i lenei mafutaga faʻafeusuaiga ... - na faʻaaogaina i le lotu Kanana o Ugarit ma Aikupito, i tala faʻasolopito o Eleni-Roma aemaise lava. i lotu Misteri, na ausia lona tuputupu aʻe atoatoa i le lotu liliuese, ma na faatauina atu o se upu moni i le lalolagi e lē o ni Kerisiano.” (Easter, Toe Iloiloina Isalama, itulau 24)

O lenei manatu e le mafai ona soona faamamafaina pe a suʻesuʻeina le tulaga na faasaga i ai Muhammad. O le malamalama o le tagata faitau e tatau ona siitia i le mea moni o loʻo tupu i le faʻaKerisiano ina ia malamalama ai i le mea o loʻo talanoa ai le Quran. E leʻi sao Arapi i nei mea na tutupu i le Faa-Kerisiano. O le manatu o se “tasi tolu” o se atua tamā, o se atua fafine o tinā, ma lana fanau moni, o se atua lona tolu o atalii, sa matuā salalau atu, o lea na faaopoopo ai e tagata o Makka se faailoga Byzantine o Maria ma le pepe o Iesu i lo latou atua o atua, le Kaaba, ina ia maua e le aufaioloa Kerisiano o loo feoai solo i Makka se mea e tapuai faatasi ai ma le faitau selau o isi atua. (sii ​​mai i le ibid., 25 mai: Payne, Le Pelu Paia, itulau 4) …

O le isi atinaʻe i le faʻaKerisiano na i ai se aafiaga umi i luga o le tulaʻi mai o Islama o monasticism. I le amataga o le senituri lona lima, na maua ai e lenei gaoioiga le tele o tagata mulimuli. O se tasi o uluai faavae o se monastic order, Pachomios, na faavaeina monasteries e sefulutasi i Aikupito i Luga ae lei maliu o ia i le 346 TA. E silia ma le 7000 tagata na mulimuli ia te ia. Ua lipotia mai e Jerome e faapea, i totonu o le senituri e 50.000 monike na auai i le fono faaletausaga. I le itulagi e lata ane i Oxyrhynchus i Upper Egypt na o ia e tusa ma le 10.000 monike ma 20.000 taupou. Ua faataʻitaʻia mai e nei fuainumera le agaʻigaʻi i luma o le lalolagi Kerisiano. E afe ma afe na o atu i le toafa o Suria ma faavaeina monasteries ma le faamoemoe e tasi o le ola i se olaga mafaufau loloto (Tonstad, "Faʻamatalaina o Taimi i le Christian-Mulim History - A Summary", Fegalegaleaiga Muslim Adventist).

O lenei gaoioiga na faavae i le aoaoga a Plato i le tuueseeseina o le tino ma le mafaufau. O le tino, sa latou talitonu, ua na o se vaega le tumau o le olaga o le tagata, a o le agaga o le faaaliga moni lea o le Atua ma ua na o se taimi le tumau i le falepuipui i le tino. O Origen ma Clement o Alexandria na talia ma faʻasalalau lenei manatu faʻalua o le mea moni, ma taʻitaʻia ai le toatele e lafoai "agasala" e fesootaʻi ma le tino ae solomuli i nofoaga tuufua e mafai ona latou sailia ai le "atoatoa faaleagaga." "taumafai mo. O lenei aʻoaʻoga na salalau aemaise lava i le Kerisiano i Sasaʻe, lea o le a faʻafeiloaʻi ai Mohammed ma Kerisiano. E matua'i fa'afeagai ma talitonuga fa'afilosofia, sili atu ona aoga na ia lagolagoina. O se mataupu lea o loo talanoaina e le Qur'an.

O le isi mea na tupu i Kerisinetoma o le vaaia lea o le faaitiitia o le maelega i le talaʻia o le tala lelei i le lalolagi. O le maelega mo le talalelei o le filo lea sa masani ai le au aposetolo ma le uluai ekalesia. Peitaʻi, e pei ona faigofie ona iloa i manatu o loo talanoaina i le taimi nei, ua faamalieina nei le lotu i le finau e uiga i fesili tau aʻoaʻoga ma le faia o le faalavalava i faaupuga faalotu ma filosofia. Mulimuli ane, e oo atu i le senituri lona fitu, e toalaiti lava faailoilo o le misiona Kerisiano na totoe—e ui lava na ave e le au Nestorians le talalelei e oo atu i Initia ma Saina, ma ua uma ona folafola atu e Celts le Mesia i tagata Siamani (Swartley, ed. Feiloai i le Lalolagi o Isalama, itulau 10).

O le a fefiloi lagona o tagata Aso Fitu e uiga i nei mea na tutupu. I le tasi itu, e tatau ona faalogo atunuu uma e uiga ia Iesu ... ae afai e tupu moni lava lenei mea e ala i se nuu o loo aoao atu ua soloia le tulafono a le Atua, ua i ai i le tagata se agaga e ola pea, ua faamataʻuina o ia i seoli e faavavau, o Aso Sa e tatau ona i ai. tapuai, ma isi?

O se tulaga i le senituri lona fitu na faanoanoa ai Kerisiano uma, o le leai o ni faaliliuga o le Tusi Paia. E pei ona silafia e le au atamamai, o le uluai faaliliuga faa-Arapi o le Tusi Paia e lei maea seia oo i le TA 837, ma na tau le toe faia ai (sei vagana ai ni nai manusikulipi mo tagata atamamai). E le'i lolomiina seia oo i le 1516 TA (ibid.).

Ua faaalia ai le leai o se maelega o le au Kerisiano e avatu le tala lelei i tagata Arapi. O loʻo faʻaauau pea le tulaga e oʻo mai i aso nei: e naʻo le tasi mai le sefululua tagata faigaluega Kerisiano e auina atu i atunuu Mosalemi, e ui lava o le au Mosalemi o le vaega lima o le faitau aofaʻi o le lalolagi. Ua uma ona faaliliuina le Tusi Paia i gagana a aganuu e lē masani ai, e pei o le gagana Saina po o le gagana Syriac. Ae le o le faa-Arapi, aua e foliga mai sa i ai le faailoga tagata faasaga i tagata Arapi (ibid., p. 37).

Po o le ā lava le tulaga, e talitonu tagata atamamai Kerisiano e leʻi maua e Mohammed po o isi tagata Arapi i lenā taimi le avanoa e faitau ai se manusikulipi o le Tusi Paia i la latou lava gagana.

E ui lava i le mea moni e faapea o le faa-Kerisiano ua malepelepe i se aganuu o felafolafoaiga e uiga i le filosofia o le natura o Iesu ma e ui lava na ia taliaina le aoaoga faavae o le agaga ola pea, na ia teena le Sapati faale-Tusi Paia ma le tulafono a le Atua ma faasalalau atu uiga ogaoga o le alu ese mai le lalolagi , o lona uiga sili ona inosia atonu o lona faaaogaina o sauaga e faalautele ai ana aoaoga. E tasi le mea e aʻoaʻo ai mea sesē, ae ia faia faapea i le agaga alofa, Kerisiano na uunaʻia ai e Iesu Ona soo (“Ia outou alolofa atu i ē ua ita mai iā te outou...ia agalelei atu i ē e ʻinoʻino mai iā te outou” Mataio 5,44:XNUMX); ae o le isi lea mea o le faasalalau atu o aʻoaʻoga sesē, o le mimita i ai, ma le fasiotia o se tasi e lē ioe i ai! Ae o le mea tonu lava lena na faia e Kerisiano ina ua faaali mai Mohammed...

Na amata lenei mea na tupu ina ua faatoʻā uma lava ona sauāina e le Emeperoa Roma o Diocletian (TA 303-313) Kerisiano. I totonu o se augatupulaga o le Emeperoa o Konesetatino na avea ma Kerisiano, na alu ese ai le faa-Kerisiano mai le sauaina i le avea ma se sauā. Ina ua faailoa mai e le Fono a Nicaea o le aʻoaʻoga a Arius o le aʻoaʻoga sese, na talitonu Konesetatino e faapea ina ia mafai ona faatumauina le autasi o le malo, e tatau i tagata uma ona tuuto atu i le "faiga masani." Na tonu ai o soo se talitonuga e feteenai ma aoaoga aloaia a le Ekalesia e le gata o se solitulafono faasaga i le Ekalesia ae faapea foi i le setete.

O Eusipio, o le tusitala sili o talafaasolopito o le lotu i taimi o Konesetatino, ua atagia mai ai le manatu o le toʻatele o Kerisiano i le taimi na ia viia ai Konesetatino o le ipu filifilia a le Atua e faavaeina ai le pulega a Iesu i le lalolagi. Na tusi se tasi tusitala e uiga ia Eusipio:

»E ui lava o ia o se tagata o le ekalesia, i le avea ai o se tagata faasalalau ma tusitala talafaasolopito na ia faavaeina le filosofia faaupufai o le malo Kerisiano. Sa sili atu ona faavae ana faaiuga i faamaoniga mai le Emepaea o Roma nai lo le Feagaiga Fou. O lona manatu e matua fa'apolokiki. O lana viiga o le viiga e lē o ‘⁠faanoanoa uma i sauāga manuia ma le mataʻu faavaloaga uma i le pulega a le emeperoa o le Ekalesia.’ E leʻi manatu lava o ia e faapea o le puipuiga a le malo e mafai ona taʻitaʻia atu ai i le gauaʻi atu i lotu ma sauāga o ē tetee i le pepelo faalotu, e ui lava e taufaaʻoleʻole i laʻua. na faigofie ona maua mea matautia i lona taimi.« (Tonstad, »Faʻamatalaina o Taimi i le Christian-Mulim History - A Summary«, Fegalegaleaiga Muslim Adventist)

Ua faataulaga e le Faa-Kerisiano lona mamā faaleagaga. O le mataupu faavae na aoao mai e Iesu - o le tuueseeseina o le ekalesia ma le malo - na faafesuiai mo le lauiloa ma le manuia faalelalolagi. Ua i ai nei i le taimi o le Emeperoa Theodosius I (AD 379-395) ua le toe faatagaina "tagata pepelo" e faaputuputu pe umia meatotino; e oo lava i a latou ekalesia na aveesea. O Theodosius II (TA 408-450) na agaʻi atu i se laasaga e sili atu ma na ia manatu e tatau i tagata pepelo o ē e lē talitonu i le Tolutasi po o ē na aʻoaʻoina le toe papatisoina (Donatists) i le faasalaga oti.

Peitaʻi, e leʻi oo i le nofoaiga a Justinian (527-565 T.A.), na sauāina ai tagata Arian, Montanists, ma Sabbatarians o ni fili o le setete. Na taʻua e le tusitala o talafaasolopito o Procopius, o se tasi i le taimi o Justinian, o Justinian "na ia faatulagaina se numera tele o fasiotiga tagata. O lona fiasili, na ia manao ai e faamalosia tagata uma i se talitonuga faa-Kerisiano; Na ia fa'aumatia ma le loto i ai so'o se tasi e le'i usita'i, ae sa fa'afoliga fa'amaoni i taimi uma. Aua na te lei vaai i se fasiotiga tagata pe afai e le tutusa o latou talitonuga i le oti."(ibid. Fa'aopoopo fa'ailoga; sii mai i le Procopius, Le Talafaasolopito Faalilolilo, itulau 106)

Atonu e faamalamalamaina ai le mafuaaga na silasila ai le Atua i lenei mea o le amataga lea o le liliuese atoatoa lea na nofosala ai le ekalesia Kerisiano. O le Tusi Paia ma le tala i le foafoaga a Lusifelo, o lana fouvalega ma lona taumafai e faatu lana pulega i luga o le paneta fou a le Atua na faia, o se faamaoniga lea o le faatāuaina e le Atua o le saʻolotoga faalelotu nai lo o isi mea uma. I le iloaina o mafatiaga ma le oti o le a oo mai ona o le pau o Lusifelo, ma o lea na oo ia Atamu ma Eva, na lagolagoina ai e le Atua le mataupu faavae o le saolotoga o le lotofuatiaifo. Ua tatou vaaia i le talafaasolopito e aveesea e le Atua Lana faamanuiaga i taimi uma pe a filifili se pulega, pe o se ekalesia po o se malo, e faoa tagata mai lenei aia paia. Auā ona amata ai lea ona ia tau faasaga i le Silisili Ese.

Toe fo'i i le Vaega 1: Tala'aga i le tula'i mai o Isalama: O le seneturi lona fitu mai se vaaiga faale-Tusi Paia

Faapuupuuina mai: Doug Hardt, faatasi ai ma le faatagaga a le tusitala, O ai O ai Muhammad?, Auaunaga FA'A'OA'O (2016), Mataupu 4, “Fa'asolopito Fa'asolopito o le Tu'uga o Isalama"

O loʻo maua le uluaʻi pepa i tua, Kindle, ma e-tusi iinei:
www.teachservices.com/who-was-muhammad-hardt-doug-paperback-lsi


 

Tuua se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli.

Ou te malilie i le teuina ma le faʻaogaina o aʻu faʻamatalaga e tusa ai ma le EU-DSGVO ma talia tulaga puipuia o faʻamatalaga.